Pravedan grad

GRAD DOSTUPNOG
STANOVANJA

Možemo bolje upravljati postojećim
gradskim stambenim fondom

Dom nije luksuz, već egzistencijalna potreba i ljudsko pravo o kojem Grad mora voditi brigu. U Hrvatskoj, cijene najma često prelaze i 40% ukupnih primanja kućanstva, a mnogima je zbog nesigurnosti radnog odnosa teško plaćati visoke rate kredita. Dok Grad Rijeka posjeduje i upravlja s nešto manje od 2% ukupnog stambenog fonda, europski je prosjek 15%, a bečki 60%. Rijetki stanovi u gradskom vlasništvu mahom su u lošem stanju, na rubu dostojanstvenih životnih uvjeta. Poboljšanje postojećeg gradskog stambenog fonda prvi je uvjet osiguravanja dostojanstvenih životnih uvjeta svim Riječankama i Riječanima.

• Možemo unaprijediti postojeći gradski stambeni fond racionalizacijom sustava i transparentnim procedurama dodjele, jasnih kriterija.
• Možemo osnovati novo javno tijelo u gradskom vlasništvu s ciljem upravljanja i održavanja gradskog stambenog fonda. Time ćemo ojačati kapacitete Grada za upravljanje kompleksnim stambenim sustavom, osigurati kvalitetnije usluge te pravednu dodjelu.
• Možemo redovito održavati stanove u gradskom vlasništvu kao i objekte nužnog smještaja.
• Možemo digitalizirati gradski stambeni fond te otvoreno i pravovremeno dijeliti sve važne informacije.

Možemo graditi nove javne stanove za dugoročni najam

Poboljšanje postojećeg gradskog stambenog fonda samo je prvi korak k stanovanju dostupnom svima. Za istinsku promjenu potrebno je hrabro iskoračiti prema izgradnji javnih stanova za dugoročni najam. U Hrvatskoj trenutno ne postoje primjeri gradske izgradnje javnih stanova za dugoročni najam koji ostaju u javnom vlasništvu. Diljem Europe i svijeta, takvi modeli stabilizirali su ukupno kretanje cijena nekretnina na tržištu te otvorili životno važnu mogućnost najma pristupačnog znatno širem krugu građanki i građana. Uvjereni smo da možemo izgraditi prve javne stanove za dugoročni najam u Hrvatskoj, koje će ostati u gradskom vlasništvu i postati progresivan primjer ostatku zemlje.

• Možemo stvoriti inovativni riječki model izgradnje javnih stanova za dugoročni najam, financiran većinski iz namjenskih sredstava europskih fondova.
• Možemo putem javnog tijela za upravljanje gradskim stambenim fondom provoditi projekte planiranja i gradnje javnih stanova za dugoročni najam.
• Možemo novoizgrađene javne stanove za dugoročni najam ponuditi raznim skupinama građanki i građana te ranjivim skupinama i zaštićenim najmoprimcima – uz različite cijene najma ovisne o pravednim socijalnim kriterijima.

GRAD DRUŠTVENE EKONOMIJE

Možemo poticati razvoj društvenog poduzetništva

U Hrvatskoj, pa tako i u Primorsko-goranskoj županiji, društveno poduzetništvo još je u povojima. Za razliku od Europe, u Hrvatskoj je u dobroj mjeri zanemaren njegov potencijal te se ne može govoriti o sustavnoj podršci i uspjesima. U tom smislu, možemo promicati i poticati razvoj zadrugarstva i društvenog poduzetništva kao alternativnih, uključivih i inovativnih pristupa koji doprinose rješavanju problema nezaposlenosti, potiču lokalni i regionalni razvoj te uključuju marginalizirane skupine društva. Problemi nezaposlenosti mladih i dugotrajno nezaposlenih, problem integracije marginaliziranih skupina poput beskućnika i beskućnica, osoba s invaliditetom, osoba u riziku od siromaštva i manjina mogu se riješiti aktivnostima društvenog poduzetništva, zadrugarstva te društvenih inicijativa općenito.

• Možemo, u suradnji s institucijama poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poticati stvaranje mjera za samozapošljavanje i zapošljavanje u domeni društvenog poduzetništva.
• Možemo poticati raspoloživost savjetovanja za izradu poslovnih planova u domeni društvenog poduzetništva putem razvojnih agencija i poduzetničko-potpornih institucija, s ciljem ostvarivanja dugoročne financijske održivosti poslovnih ideja mladih nezaposlenih osoba, kao i starijih nezaposlenih osoba.
• Možemo osnažiti organizacije i poduzeća koja se bave marginaliziranim skupinama u prijavljivanju na lokalne poticaje te regionalne, nacionalne i europske fondove, putem pomoći pri pisanju projektnih prijava i ostale dokumentacije.
• Možemo, prije svega, educirati šire građanstvo o temeljnim pojmovima društvenog poduzetništva i socijalne ekonomije te raditi na destigmatizaciji pojmova poput zadruge, zadružnog rada, društvenog rada i slično.

Možemo stvarati temelje za društveno poduzetništvo u školama

Pojmovi društvenog poduzetništva i društvene ekonomije nisu prisutni u kurikulumima hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Nažalost, po pitanju promjene kurikuluma na lokalnoj razini ne može se učiniti mnogo jer je ona u domeni države. Međutim, ono što se može postići jest uvođenje u škole izvannastavnih aktivnosti vezanih uz društveno poduzetništvo, zadrugarstvo i socijalnu ekonomiju te dodatnih aktivnosti. Za organizirati izvannastavne aktivnosti na razini svih ili većine škola treba raditi koordinirano – kako s Gradom, tako i sa Županijom, odnosno njihovim tijelima zaduženim za obrazovanje i mlade. Suradnja je nužna i korisna – zbog predstavljanja programa roditeljima te alociranja sredstava kroz gradski proračun i putem europskih projekata.

• Možemo, u suradnji s organizacijama civilnog društva, dogovoriti rad sa školama u kontekstu organiziranja izvannastavnih aktivnosti za sve razrede osnovnih i srednjih škola usmjerenih na praktično učenje o društvenom poduzetništvu, zadrugarstvu te konceptu socijalne ekonomije.
• Možemo kod mladih poticati razvoj poduzetničkog duha putem društvenog angažmana koji podrazumijeva razvoj poslovnih ideja s fokusom na probleme društva i zajednice te na poticanje razvoja društvene ekonomije.
• Možemo, u suradnji s institucijama koje brinu o marginaliziranim skupinama, u školama organizirati aktivnosti druženja i učenja te tako poticati razvoj međugeneracijske solidarnosti i stvaranja aktivnih građana.
• Možemo, u suradnji sa Županijom, organizirati izvannastavnu aktivnost koja bi bila usmjerena na rad s djecom te razvoj njihovih vještina u izradi različitih predmeta, koji bi se na kraju školske godine prodavali te financijski pomogli adresirati potrebe škole za nedostajućom opremom.

Možemo učiniti pomake u državnim politikama za poticanje društvenog poduzetništva

Jedan od ključnih problema u kontekstu društvenog poduzetništva u Hrvatskoj jest nepostojanje zakonske regulative koja uređuje i definira društveno poduzetništvo. Razvoj društvenog poduzetništva počinje ulaziti u razvojne strategije i javne politike brojnih zemalja – stvara se posebna legislativa koja uređuje društveno poduzetništvo i njegove aspekte te se donose zasebni pravni okviri. Dakle, praksa iz zapadnih zemalja ukazuje da je riječ o tipu poduzetništva koje igra vrlo važnu ulogu u suvremenom svijetu, naročito u vidu rješavanja problema nezaposlenosti i povećanja kvalitete života građana. Iako se pitanje donošenja legislative koja bi prepoznala ovaj vid poduzetništva i razradila sustav poreznih olakšica koji bi se izričito odnosio na društvene poduzetnike i aktere socijalne ekonomije mora donijeti na nacionalnoj razini, postoje određene kategorije na koje se može djelovati na lokalnoj razini.

• Možemo inzistirati na definiranju okvira djelovanja društvenog poduzetništva na lokalnoj razini zbog specifičnih potreba koje se razlikuju od županije do županije.
• Možemo poticati smanjenje stope komunalnih davanja za aktere socijalne ekonomije poput udruga, zadruga te poduzeća koja svojim aktivnostima adresiraju probleme društva i zajednice.
• Možemo poticati smanjenje visine troškova najma gradskih prostora za aktere socijalne ekonomije.
• Možemo inzistirati na definiranju društveno-poduzetničkih potreba na godišnjoj razini te usmjeravanju gradskih tijela na njihovo izvršavanje.
• Možemo tražiti mjesto u gradskom proračunu namijenjeno za poticanje razvoja aktivnosti iz domene društvenog poduzetništva, zadrugarstva te aktera socijalne ekonomije.

GRAD KOJI BRINE, UKLJUČUJE I OSNAŽUJE

Možemo predano poboljšavati socijalne politike

Iako se Rijeka može pohvaliti sustavnim ulaganjem u socijalne politike, mnogo je prostora za napredak. Za istinsku pravednost potrebno je stalno razmatranje djelotvornosti trenutnih politika. Ako socijalni planovi i strategije ne rješavaju probleme radi kojih su osmišljeni, potrebno ih je revidirati ne bi li na bolje načine osnaživali ranjive skupine. U tom pogledu, na društvene inovacije gledamo kao na priuštive, dostupne i inovativne usluge usmjerene ranjivim skupinama osmišljene u svrhu njihove integracije u društvo.

• Možemo ojačati i graditi odnose Grada s državnim institucijama te organizacijama civilnog društva, kako bi socijalne politike odgovarale suvremenim izazovima poput starenja stanovništva, novih oblika zapošljavanja ili samohranog roditeljstva i jednoroditeljskih obitelji.
• Možemo socijalne strategije i operativne planove temeljiti na kontinuiranim procjenama potreba zajednice te jačati partnerstva s udrugama i drugim relevantnim institucijama. Tako ćemo osnažiti rizične skupine za savladavanje izazova s kojima se susreću.
• Možemo formirati ured koji će građanke i građane informirati i educirati o njihovim socijalnim i drugim pravima u ingerenciji Grada. Modelom socijalnog mentoriranja ured bi, osobnim kontaktom i vodstvom, građankama i građanima olakšao ostvarivanje prava te stvarao podatke temeljem kojih će biti moguće detektirati ključne probleme građanki i građana.

Možemo ranjive skupine u potpunosti uključiti u društvo

Rijeka može biti grad svjestan različitih ranjivosti koje utječu na ljudski život. Mnoge ćemo ranjivosti ublažavati promjenom okoline, posebnim poticanjem postojećih snaga i potencijala, uklanjanjem prepreka i osnaživanjem. Založit ćemo se za uvođenje inovativnih politika društvene uključenosti i pravovremene intervencije te društvenih inovacija koje osnažuju ranjive skupine. Premda socijalne politike planiramo definirati prema potrebama svih stanovnika, posebnu pažnju u izradi tih politika posvetit ćemo potrebama ranjivih skupina poput osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi, nezaposlenih i teško zapošljivih osoba, osoba s niskim primanjima i ovršenih osoba, žena, žrtava obiteljskog nasilja, obitelji s više djece, samohranih i udomiteljskih roditelja, osoba bez zdravstvene zaštite, bivših zatvorenika, beskućnika te tražitelja azila.

• Možemo provoditi inovativne socijalne politike koje pronalaze kreativne odgovore na potrebe u zajednici i društvu.
• Možemo stvoriti programe za uključivanje ranjivih skupina u zajednicu i društvo te tržište rada, a socijalne politike Grada usmjeriti k osnaživanju ranjivih skupina općenito.
• Možemo poticati prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u okviru zajednice, odnosno deinstitucionalizaciju za skupine sugrađanki i sugrađana koje ovise o skrbi drugih.
• Možemo pomoći u rješavanju egzistencijalnih problema kućanstava u riziku od energetskog siromaštva te uspostaviti fond za krizne jednokratne naknade.
• Možemo poticati suradnju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, civilnog društva, učilišta i poslodavaca te osmisliti programe ulaska ili povratka ranjivih skupina na tržište rada – poticanjem ili subvencioniranjem programa prekvalifikacija, dokvalifikacija i cjeloživotnog učenja te spajanjem s potrebama zajednice.
• Možemo raditi na osiguravanju sredstava za subvenciju dodatnih aktivnosti djeci koja dolaze iz obitelji lošijeg imovinskog stanja te jačati suradnju s riječkim udrugama koje nude aktivnosti organizacije slobodnog vremena djeci i mladima.

Možemo probleme rješavati uz pomoć civilnog društva

Mnoge se riječke organizacije civilnog društva godinama predano bave socijalnim problemima, zaštitom ljudskih prava, obrazovanjem te osnaživanjem ranjivih skupina. Stoga, založit ćemo se za snažnu suradnju putem koje Grad može učiti iz njihovih iskustava, i obrnuto. Jedino zajednički možemo pronaći adekvatan odgovor na probleme u području socijalne politike te ih istinski graditi po mjeri građana i građanki.

• Možemo pokrenuti gradsku koordinaciju predstavnica i predstavnika udruga koje se bave radom s ranjivim skupinama, s ciljem povećanja kvalitete i koordinacije aktivnosti za ranjive skupine, osiguravanja veće vidljivosti usluga te poboljšanja protoka informacija prema Gradu. Također, važna uloga ove gradske koordinacije bit će i kvalitativno praćenje projekata koje provodi civilni sektor, a financira Grad.
• Možemo uspostaviti kvalitetnu i snažnu povezanost ustanova s riječkim udrugama koje se bave radom s ranjivim skupinama te osigurati institucionalnu podršku za udruge.
• Možemo identificirati riječke udruge od strateške važnosti za područje socijalne skrbi kako bi im Grad, uz transparentne i jasne kriterije, osigurao kontinuiranu financijsku i infrastrukturnu podršku.

Možemo brinuti o starijim sugrađankama i sugrađanima

Rastući trend starenja stanovništva smjestio nas je među najstarije u Europi, a on je vidljiv i u demografskoj slici Rijeke. Naime, za posljednjeg popisa stanovništva u Rijeci je stanovnika treće životne dobi bilo dvostruko više od djece do četrnaest godina. Pad sveukupnog broja stanovništva u Rijeci je sve brži – kako zbog iseljavanja tako i zbog negativnog prirodnog rasta. Postajemo grad sa značajnim udjelom starijeg stanovništva, što sa sobom donosi niz problema kojima je potrebno pametno pristupiti. Znajući da su u Hrvatskoj svaki umirovljenik i umirovljenica s prosječnom mirovinom u riziku od siromaštva, zornom se ukazuje potreba za jačanjem socijalnih politika usmjerenih na brigu za starije stanovništvo. Uz navedeno, potrebno je pronaći načine povezivanja starijih osoba za zajednicom te spriječiti njihovu ovisnost o drugima i društvenu izoliranost. Znamo da Riječankama i Riječanima možemo osigurati dostojanstvenu i aktivnu starost.

• Možemo osnažiti politike aktivnog starenja, ulagati u klubove umirovljenika te razvijati međusektorsku suradnju usmjerenu ka ulaganju u dostojanstveno starenje.
• Možemo olakšati brigu o starijima i nemoćnima subvencioniranjem cijene smještaja u domovima za starije i nemoćne. Također, u suradnji sa Županijom pronaći ćemo odgovore na nedostatnost uvjeta, dostupnosti i kapaciteta javnih domova.
• Možemo potaknuti otvaranje centara za gerontologiju namijenjenih aktivnom i ispunjenom starenju sugrađana i sugrađanki izvan sustava institucionalne skrbi. Također, možemo pokrenuti program osposobljavanja za gerontodomaćinstvo, odnosno plaćenu kućnu skrb o starijima i nemoćnima.
• Možemo podržati inovativne oblike međugeneracijske brige za starije i nemoćne izgradnjom zajedničkih domova za studente i starije osobe, spajanjem dječjih vrtića s domovima za starije te ulaganjem u adaptaciju i sadržaj društvenih prostora postojećih domova za starije.
• Možemo ojačati subvencije starijim osobama za mjesečne karte javnog prijevoza te kulturnih i društvenih programa. Osigurat ćemo jednokratne naknade za podmirenje troškova režija osobama starije životne dobi, uz prethodno utvrđivanje imovinskog cenzusa i raspoloživog dohotka.
• Možemo ulagati u razvoj usluga usmjerenih na uključivanje starijih osoba u lokalnu zajednicu. Primjerice, financijski ćemo poticati programe udruga i neformalnih inicijativa koji su usmjereni unapređenju svakodnevne kvalitete života starijih osoba.

Možemo brinuti o mentalnom zdravlju djece i adolescenata

Između 10 i 20 % djece ima neki oblik razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema. Poremećaji mentalnog zdravlja čine značajan udio u bolestima u adolescenciji te su vodeći uzrok invaliditeta kod mladih. U Rijeci, roditelji djece s mentalnim poteškoćama mogu se obratiti isključivo Dječjoj bolnici Kantrida, gdje im je zbog ozbiljne potkapacitiranosti osoblja i prostora najčešće moguće izraditi isključivo dijagnostiku. U kontekstu institucionalnog zbrinjavanja, Grad zapravo nema adekvatan odgovor. Potrebno je pronaći nove načine institucionalne brige za ove ranjive mlade, vođene najvišim standardima struke i etike. Međutim, time ćemo samo sanirati kronične sustavne nedostatke. Paralelno moramo raditi na inovativnoj deinstitucionalizaciji skrbi te jačanju programa prevencije. Ako želimo grad ispunjenih, sretnih i ostvarenih ljudi, potrebno je ulagati u njihovo mentalno zdravlje. Takve politike moraju krenuti od najranije dobi.

• Možemo osnovati savjetovalište za rani razvoj i intervenciju te raditi na širenju i zapošljavanju potrebnog stručnog kadra. Možemo osigurati sustavnu podršku za roditelje u odgovaranju na povećane i nove zahtjeve njihove djece u kontekstu trenutne pandemije, u suradnji sa strukom i udrugama.
• Možemo, u suradnji sa Sveučilištem, razviti modele društveno korisnog učenja kroz koje bi studentice i studenti odgovarajućih struka pružali adekvatnu podršku djeci i adolescentima.
• Možemo osobe koje rade s djecom obučiti za davanje primarne podrške. Također, u suradnji sa školama i udrugama, možemo raditi na informiranju djece i mladih o dostupnim uslugama za očuvanje mentalnog zdravlja. Paralelno, dugoročno ćemo raditi na opremanju škola kadrovima za podršku mentalnom zdravlju djece i adolescenata te ih financirati za to predviđenim sredstvima europskih fondova.
• Možemo razviti riječki model zdravstvenog odgoja koji će se temeljiti na postulatima sveobuhvatne seksualne edukacije usmjerene na razvoj zdrave slike o sebi, svom identitetu i seksualnosti.
• Možemo raditi na destigmatizaciji mentalnog zdravlja, prije svega poticanjem vršnjačkog osnaživanja i otvorenog dijaloga.

Možemo postati saveznici romske zajednice

Rijeka slovi za grad u kojem Romkinje i Romi mogu slobodno raditi i djelovati te su adekvatno integrirani u društvo. Kao građanke i građani svjedočimo da to ipak nije slučaj. Romska zajednica još uvijek trpi marginaliziranost kroz getoizaciju i zanemarivanje ulaganja u stambenu infrastrukturu te diskriminaciju u javnom prostoru, a posebice u školama. Uključivanje Romkinja i Roma u društveni, politički, kulturni i ekonomski život Rijeke nije samo naša obveza, već je naš zalog za Rijeku dijaloga i međusobnog razumijevanja. Riječ je o građankama i građanima koji su dio našeg grada, naše kulture i društva i naša je obveza uspostaviti ravnopravni dijalog te riješiti problem siromaštva i društvene marginalizacije Romkinja i Roma održivim sustavom integracije.

• Možemo izraditi nove akcijske planove za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma. Dio politika ublažavanja siromaštva imat će socijalni kriterij, dok će politike namijenjene uključivanju u društvo biti univerzalne, rodno osjetljive te obzirne prema otežanim uvjetima osoba s invaliditetom i pripadnika LGBTIQ+ zajednice.
• Možemo poticati odgoj i obrazovanje Romkinja i Roma na svim razinama, od predškolskog do visokoškolskog te cjeloživotnog obrazovanja. Možemo romsku djecu uključiti u predškolski odgoj te olakšati studiranje i život Romkinjama i Romima koji nisu iz Rijeke.
• Romkinjama i Romima u sustavu obrazovanja podršku možemo osigurati plaćenim mentorstvom od strane Romkinja i Roma završenog srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja. Također, možemo poticati transparentno zapošljavanje Romkinja i Roma u gradskoj upravi.
• Možemo osigurati poboljšane uvjete života u riječkim romskim naseljima infrastrukturnim poboljšanjem te stvaranjem boljih javnozdravstvenih uvjeta. Uspostavom javnog stanovanja za dugoročni najam, možemo pripadnicima romske zajednice pružiti priliku preseljenja.
• Možemo postojeće kulturne prostore otvoriti pripadnicima romske zajednice te im omogućiti resurse za umjetničko izražavanje. Također, možemo potaknuti otvaranje Centra za mlade Romkinje i Rome, a romskoj kulturi osigurati zasluženo mjesto u kulturnim događanjima Grada Rijeke.

Možemo štititi i jačati sva ljudska prava

Rijeka je prepoznata po djelovanju za socijalnu pravednost, ravnopravnost i solidarnost. Međutim, kao i ostatak Hrvatske, i naš je grad posljednjih godina osjetio jačanje ideja netolerancije i govora mržnje. Ne smijemo se uljuljkati u izgrađeni identitet progresivnog grada te ga uzimati zdravo za gotovo, već aktivno tražiti prostor za napredak. Gradska vlast mora snažno braniti sve građanke i građane, neovisno o rodnom i spolnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, vjerskom opredjeljenju, ili ijednoj drugoj kategoriji definiranoj Zakonom o suzbijanju diskriminacije RH. Od zastupanja važnosti obrazovanja kao mehanizma prevencije, preko politika koje provodi, do javnih istupa i zagovaranja, Grad mora promicati vrijednosti rodne ravnopravnosti i ljudskih prava, a gradska tijela moraju biti otvorenija, pristupačnija i uključivija.

• Možemo surađivati s udrugama koje štite ljudska prava i bore se za rodnu ravnopravnost te ih umrežiti s ključnim dionicima gradske vlasti. Možemo, u suradnji s udrugama, osmisliti i provoditi edukaciju o mehanizmima prevencije nasilja. Takva će edukacija biti dostupna široj javnosti te stručnjakinjama i stručnjacima u javnim institucijama socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa i obrazovanja koji su u kontaktu sa žrtvama nasilja.
• Možemo infrastrukturno i financijski ojačati postojeće socijalne usluge usmjerene ka žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, putem dugoročnih projekata.
• Možemo ojačati i socijalne usluge za ranjive skupine koje su prepuštene podršci udruga, poput LGBTIQ+ zajednice, Romkinja i Roma ili osoba s invaliditetom.
• Možemo stvoriti stambene zajednice namijenjene žrtvama nasilja, shvaćajući da je sigurno stanovanje prvi korak ka boljem životu. Ovoj politici možemo pristupiti dodjelom postojećih stanova u gradskom vlasništvu, kao i dodjelom novoizgrađenih javnih stanova za dugoročni najam.
• Možemo gradski Odbor za ravnopravnost spolova transformirati u formalno tijelo za borbu protiv rodne nejednakosti i rodno uvjetovanog nasilja, koje surađuje s organizacijama civilnog društva, stvara akcijske planove i mjere te vodi statističke podatke o rodno uvjetovanom nasilju.
• Možemo smanjiti govor mržnje u javnom prostoru te poticati njegovo sankcioniranje. Pročelja zgrada ne smiju biti obilježena porukama nesnošljivosti prema bilo kojoj skupini građanki i građana niti obilježena simbolima mržnje.
• Možemo obilježavati značajne datume borbe za ljudska prava organiziranjem javnih aktivnosti, osiguravanjem njihove vidljivosti te uključivanjem obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva i ostalih dionika u kreiranje programa.

GRAD SRETNIJIH DJETINJSTAVA

Možemo osigurati pravednije mogućnosti, za djecu i za roditelje

Ustanove odgoja i obrazovanja moraju biti mjesta razvoja djece i mladih u promišljajuće, kritičke, solidarne i empatične pojedince i pojedinke, spremne i sposobne djelovati u zajednici i za zajednicu. One ne smiju biti mjesta nejednakosti, koja djecu od rane dobi razlikuju po društvenom, ekonomskom, kulturalnom ili ikojem drugom ključu. Rodno osviještene politike mogu doprinijeti brisanju razlika među djecom te smanjenju neplaćenog kućanskog rada i težeg usklađivanja privatnog i poslovnog života, pogotovo u domeni odgoja koji je još uvijek uvelike teret žena.

• Možemo osigurati pravedan pristup obrazovanju svima, uz posebni naglasak na ranjive skupine poput romske djece, djece u riziku od siromaštva ili djece nepovoljnog društvenog i ekonomskog statusa.
• Možemo usko surađivati s nacionalnim institucijama ne bi li se svoj djeci omogućio rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje te izjednačili uvjeti školovanja – od infrastrukture i opreme vrtića i škola, školskih udžbenika i subvencija do stipendija te osiguranog toplog obroka.
• Možemo voditi računa o kvaliteti života i potrebama roditelja i skrbnika koji podižu djecu u otežanim okolnostima. Primjer je osnivanje Kuće predaha, mjesta koje bi im pomoglo u svakodnevnoj skrbi za djecu te omogućilo odmor od zahtjevne uloge.
• Možemo osnovati centar za djecu s invaliditetom i poteškoćama u razvoju s aktivnostima koje doprinose financijskom osamostaljenju, aktivnom angažmanu u društvu te stjecanju neovisnosti u svakodnevnim poslovima. Takav centar može služiti i kao podrška roditeljima koji podižu djecu u otežanim okolnostima.
• Možemo inzistirati na demokratskim, sudioničkim i stručnim načelima upravljanja školama i vrtićima koji okupljaju sve dionike, uključujući i jačanje Vijeća učenika. Na taj ćemo način sve dionike kontinuirano ispitivati o zadovoljstvu postojećim uvjetima i uslugama te, temeljem rezultata, planirati adekvatne promjene i poboljšanja.
• Možemo planirati dostupnije i povoljnije linije javnog prijevoza koje odgovaraju aktivnostima učenica i učenika. Možemo organizirati dostupan prijevoz djece s invaliditetom i poteškoćama u razvoju od mjesta stanovanja do odgojnih i obrazovnih ustanova.
• Možemo raditi na modelu lokalne i zelene javne nabave hrane s ciljem pristupačnih i zdravih obroka u jaslicama, vrtićima i školama.
• Možemo osigurati energetsku obnovu gradskih jaslica, vrtića i škola te ju većinski financirati iz namjenskih sredstava europskih fondova.

Možemo imati bolje jaslice i vrtiće

Ni jedno dijete ne smije osjetiti teret nedostatnog sustava. Potrebno je ne samo graditi nove ustanove za rani i predškolski odgoj, već i jačati kapacitete postojećih. Za osiguranje široke pravednosti u jaslicama i vrtićima, prije svega je potrebno izgraditi uvjete rada koji bi zaposlenicama i zaposlenicima osigurali dostojanstvo te očuvali njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Trenutni uvjeti rada su iznimno loši, a ne poboljšavaju ih često ni sredstva ostvarena iz natječaja Europske unije koji, za naše prilike, nerijetko ne adresiraju stvarne probleme i sustavne nedostatke.

• Možemo unaprijediti uvjete rada u jaslicama i vrtićima zapošljavanjem novog stručnog kadra te osiguravanjem adekvatno plaćenog zamjenskog stručnog kadra.
• Možemo pisati i prijavljivati strateške europske projekte usmjerene k podizanju kvalitete skrbi u jaslicama i vrtićima. Paralelno ćemo vršiti nacionalni pritisak za infrastrukturno i financijsko osiguranje Državnog pedagoškog standarda.
• Možemo utjecati na dostupnost jaslica i vrtića osiguravanjem dvosmjenskog rada i rada blagdanima i vikendom te uvođenjem mogućnosti upisa u vrtić tijekom pedagoške godine. Jasličku skrb možemo u skladu sa Zakonom osigurati i za djecu mlađu od godine dana.
• Možemo utjecati na pristupačnost jaslica i vrtića određivanjem njihove cijene prema visini dohotka po članu kućanstva kao i osiguravanjem niže cijene boravka za samohrane roditelje, trenutno nezaposlene roditelje te druge rizične i ranjive skupine.

Možemo imati bolje škole

Briga o djeci školske dobi mora biti kvalitetna i dostupna svima. Cijene produženog boravka i cjelodnevne nastave mnogima predstavljaju problem te ne odgovaraju promjenjivim potrebama roditelja i djece. Ozbiljan problem predstavlja nedostupnost odgojnih i obrazovnih ustanova djeci s teškoćama u razvoju, koju se nepravedno zanemaruje. Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika predstavlja ključan oblik prilagodbe individualnim potrebama učenica i učenika. U slučaju Rijeke, sredstva za pomoćnike u nastavi i komunikacijske posrednike osigurana su putem Europskog socijalnog fonda, dok je proces odabira i dodjele pomoćnika uređen na državnoj razini. Prekarni uvjeti rada, upitna stručnost te nedostatna podrška duboko utječu na rad pomoćnika u nastavi i komunikacijskih posrednika. Također, česte promjene zaposlenih pomoćnika velikom broju djece s teškoćama u razvoju predstavljaju stres i otežanu prilagodbu. Odrastanje i sudjelovanje u nastavi svakog djeteta mora biti ravnopravno i osnažujuće.

• Možemo osigurati dostupniju cijenu produženog boravaka i cjelodnevne nastave koji odgovaraju potrebama i roditelja i djece. Možemo ispitati je li potražnja za ovakvim oblicima nastave zadovoljena te postoji li potreba za njima u višim razredima osnovnih škola.
• Možemo svakom potrebitom djetetu osigurati stručnog i educiranog pomoćnika u nastavi te poboljšati uvjete njihovog rada, uključujući i povećanje plaća. Analizirat ćemo troškove i kvalitetu zapošljavanja pomoćnika u nastavi te strateški planirati potrebna sredstva za takve programe.
• Možemo nastaviti provođenje Građanskog odgoja i obrazovanja prema takozvanom ‘riječkom modelu’ te raditi na dodatnoj edukaciji nastavničkog kadra za njegovo kvalitetno poučavanje. Građanski odgoj i obrazovanje možemo približiti feminističkoj i rodnostudijskoj teoriji, odnosno temama rodno uvjetovanog nasilja, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava – hrabro i bez zadrške.

GRAD ZA MLADE

Možemo odluke donositi zajedno s mladima

Iako sadašnji modeli uključivanja mladih u donošenje odluka, poput Savjeta mladih, dobro izgledaju na papiru, u praksi se pretvaraju u natjecanja stranačkih pomladaka. S druge strane, savjetodavni karakter postojećih modela stvara situacije u kojima glas mladih nije nužno uvažavan i proveden. Takav odnos Grada prema vlastitim budućim generacijama uništava povjerenje mladih u institucije, a time i u politiku. Rijeka može biti grad koji sluša svoje mlade. Rijeka s njima mora ući u dijalog te integrirati njihove potrebe u dugoročan razvoj grada.

• Možemo osnovati Vijeća mladih za sektore poput sporta, kulture i urbanizma, koja će sudjelovati u stvaranju politika Gradskih odjela.
• Možemo osnovati Kolegij mladih sačinjen od predstavnika Vijeća mladih te predstavnika postojećeg Savjeta mladih koji će gradonačelnicu ili gradonačelnika upućivati na potrebe mladih te ih savjetovati pri donošenju odluka vezanih za mlade.
• Možemo tijela mladih pri Gradu međusobno koordinirati te sustavno mapirati potrebe mladih, u suradnji sa školskim i studentskim zborovima te udrugama mladih i za mlade.

Možemo planirati politike za mlade

Financijska izdvajanja za mlade raspršena su diljem proračunskih stavki i budžeta gradskih odjela – nemoguće je reći koliko se, kroz sve gradske politike, na mlade uistinu izdvaja. Gradski natječaji za financiranje i subvencioniranje nisu osjetljivi na kategoriju mladih – ne postoji “kvačica” koja mladima ili programima o mladima donosi dodatne bodove. Uz to, važne informacije o svemu što neposredno utječe na život mladih – od zapošljavanja i stanovanja do obrazovanja i zdravlja – zakopane su duboko u internetske stranice Grada. Rijeka mora transparentnije prikazati ulaganja u mlade, bolje provoditi politike za mlade, kontinuirano informirati mlade te jačati gradske institucije mladim snagama.

• Možemo osigurati posebnu stavku u gradskom proračunu za sredstva koja se troše na mlade, kako bi ulaganje u njih bilo transparentno i objedinjeno. Također, možemo pravovremeno i kontinuirano informirati mlade o njihovim mogućnostima i pravima čija se ostvarenja nalaze u ingerenciji Grada.
• Možemo stvoriti politike pomoći zapošljavanju mladih, pogotovo modelima zadrugarstva i društvenog poduzetništva, te raditi na programima stipendiranja mladih koji se odlučuju za deficitarna strukovna i obrtnička zanimanja. Također, možemo uvesti pripravništvo mladih u javnim ustanovama poput gradske uprave, ustanova u kulturi i sportu te komunalnih društava.
• Možemo u gradskim natječajima za subvencioniranje i poticanje poduzetništva posebno vrednovati mlade poduzetnice i poduzetnike. Također, možemo u gradskim natječajima za financiranje posebno vrednovati udruge posvećene mladima te inicijative mladih.
• Možemo financijski podržati mlade stručnjakinje i stručnjake u prekarnim uvjetima rada, osobito u IT- industriji te kulturnom i kreativnom sektoru. Osim financijske podrške, možemo poboljšati ulaganja Grada u kvalitetne hubove te prostore za zajednički rad mladih.
• Možemo mladima pomoći u rješavanju stambenog pitanja posebnim modelima dodjele novoizgrađenih javnih stanova za dugoročni najam.

Možemo osnažiti ranjive skupine mladih

Oko tisuću mladih iz riječkog prstena nije u formalnom sustavu obrazovanja niti u sustavu stručnog osposobljavanja, dok dio pripada marginaliziranim nacionalnim, rodnim i spolnim manjinama. Ovi mladi ljudi otežano se zapošljavaju, što ih izlaže riziku od siromaštva i društvene isključenosti. Takva ranjivost mladih Riječanki i Riječana je nedopustiva. Razvijat ćemo politike i društvene inovacije osjetljive na njihove probleme i potrebe.

• Možemo sustavno poticati zapošljavanje ranjivih skupina mladih u društvenim poduzećima i zadrugama te im kontinuirano pružati podršku i pomoć.
• Možemo osnaživati ranjive skupine mladih poticanjem cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja putem rada u zajednici. Također, možemo ranjivim skupinama mladih omogućiti ravnopravan pristup i priuštivost društvenih, kulturnih i sportskih aktivnosti.
• Možemo stvoriti sigurne prostore za mlade beskućnice i beskućnike te sve ostale ranjive skupine mladih.

Možemo Rijeku učiniti gradom po mjeri mladih

Da bi naš grad doista živio, on mora biti skrojen po mjeri mladih. Potrebno je zato mlade Riječanke i Riječane istinski uključiti u poboljšanje i oblikovanje vlastite životne sredine. Trenutno, udruge i neformalne inicijative mladih nisu dovoljno povezane s lokalnom zajednicom i gradskim organizacijama, dok društveno koristan rad mladih ostaje vrijedna iznimka. S druge strane, postojeći kulturni, sportski i edukativni programi ostaju nešto što mladi mogu isključivo konzumirati, umjesto sudjelovati u njihovom osmišljavanju, biranju i provođenju. Potrebno je osigurati prostore diljem grada u kojima mladi mogu stvarati aktivnosti, dijeliti znanja i vještine te provoditi svoje slobodno vrijeme. Mladima nedostaje i istinski javni prostor za sigurno i bezbrižno druženje. Za poboljšanje navedenog, Grad samo treba imati sluha i političke volje. U suradnji s mladima, Rijeka može stvarati inovativne politike i programe koji uvelike podižu kvalitetu života mladih.

• Možemo udruge posvećene mladima bolje povezati s lokalnom zajednicom te aktivirati mlade u poboljšanju vlastitog okruženja putem mjesnih odbora.
• Možemo osigurati prostore diljem Rijeke kojima mladi zajednički upravljaju, koji okupljaju udruge mladih te služe kao centri aktivnog provođenja slobodnog vremena mladih.
• Možemo stvoriti javne prostore namijenjene mladima te ih aktivno uključiti u njihovo planiranje i oblikovanje – poput skate parkova te mjesta za odmor i zabavu.
• Možemo mladim volonterkama i volonterima osigurati besplatne ulaznice za kulturna, zabavna, edukativna i sportska događanja u organizaciji gradskih institucija.
• Možemo mladima sufinancirati prijelaz na održive oblike mobilnosti te unaprijediti infrastrukturu gradskih električnih bicikala za najam.

GRAD SPORTA

Možemo sport i rekreaciju učiniti dostupne svima

Nedovoljna razina fizičke aktivnosti predstavlja opći javnozdravstveni problem, a prevladavajući ubrzani i sjedilački ritam života postaje sve veći suvremeni izazov. Važno je stoga definirati uzroke problema, ne bismo li rješenja usmjerili k stvaranju uvjeta za dugovječan i zdrav život dostupan svim Riječankama i Riječanima. Sport se temelji na načelu dragovoljnosti i mora biti jednako dostupan svima – neovisno o dobi, spolu, manjinskoj pripadnosti ili financijskim prilikama. Postojeći objekti neprilagođeni su osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te nisu financijski pristupačni najširoj javnosti. Dok javnim i zelenim površinama nedostaje sportska i rekreativna oprema, u cijelom gradu ne postoji uređeni objekt namijenjen besplatnoj rekreaciji. Rijeci su potrebni primjereni i pristupačni sportski objekti te stručni kadrovi koji će donijeti dugoročan i održiv razvoj rekreativnog i profesionalnog sporta. Naša vizija Rijeke obuhvaća zdravu i aktivnu kulturu življenja u koju se široko uključuju djeca i mladi te sve građanke i građani. Takav će grad razviti vrhunske sportašice i sportaše te stručne kadrove koji će promovirati Rijeku, motivirati zajednicu te postati garancija stalnog razvoja sporta i rekreacije.

• Možemo pokrenuti izgradnju rekreacijskog centra koji će biti dostupan i pristupačan svim građankama i građanima koji se amaterski i rekreativno žele baviti sportom.
• Možemo postojeće parkove opremiti motoričkim spravama koje djecu potiču na aktivnost te ih transformirati u poticajne i zdrave prostore za sve generacije. Također, velike zelene zone ,poput Svetog Križa i Pulca, nastojat ćemo obogatiti novim rekreativnim sadržajima.
• Možemo sportske objekte prilagoditi osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te osigurati dodatnu edukaciju sportskih radnica i radnika za rad s osobama s različitim vrstama teškoća. Možemo urediti infrastrukturu igrališta prilagodbom pristupa te stvaranjem pristupačnih uvjeta za treniranje i rekreaciju.
• Možemo ispitati izdvajanja za ženske i muške sportske klubove te osigurati nužnu financijsku podršku razvoju i održivosti ženskog sporta.
• Možemo gajiti komunikaciju između riječkih sportskih klubova u svrhu prikupljanja iskustava te dijeljenja zajedničkih problema i dobrih praksi. Možemo koordinirano planirati i promovirati sportska događanja te osigurati tehničke, prostorne i druge potrebne uvjete za organizaciju zahtjevnijih događanja.
• Možemo osnovati dijagnostički centar za perspektivne sportašice i sportaše. Time ćemo povećati kvalitetu sporta na lokalnoj razini te privući sportašice i sportaše iz ostatka zemlje.
• Možemo poticati razvoj školskih i studentskih sportskih klubova kao i izvannastavne sportske aktivnosti te proširiti paletu dostupnih sportova na svim razinama obrazovanja.