Otvoren grad

TRANSPARENTAN GRAD

Možemo osigurati kvalitetnije javne usluge

Kvalitetu javnih usluga možemo poboljšati na četiri načina: povećanjem efikasnosti postojećeg sustava, boljim upravljanjem gradskim poduzećima, promjenom prakse poslovanja te dodatnim ulaganjima u sustav javnih usluga. Postojeći sustav raspršava i nedovoljno vrednuje radnice i radnike, a napredovanje ne zavisi o transparentnim i motivacijskim kriterijima. S druge strane, često netransparentno i neracionalno raspolaganje javnim resursima i novcem te rijetki i zatvoreni nadzor uvelike utječu na upravljanje gradskim poduzećima. Jedan od najvećih problema predstavlja praksa outsourcinga, zbog kojeg su radnici, a pogotovo radnice, često potplaćeni te u nezavidnoj poziciji. Gradska poduzeća kao pružatelji javnih usluga ne smiju se koristiti za krpanje rupa povećanjem drugih pozicija gradskog proračuna. Financijski jeftinije javne usluge često nose veći ekološki, moralni i ukupni društveni trošak, a upravo je pandemijsko vrijeme ukazalo na činjenicu da privatizacija javnih usluga nikako ne može i ne smije biti rješenje.

Iz perspektive ulaganja, nužno je dodatno ulagati u zadovoljenje nužnih potreba i hitnih intervencija, kao i pisati pametne projekte za adekvatne europske fondove, što zahtijeva efikasnu koordinaciju gradske uprave i gradskih poduzeća. Stoga poboljšanje kvalitete javnih usluga predstavlja ključan alat za ostvarenje naše dugoročne i cjelokupne vizije Rijeke. Sve navedeno rezultirat će prestankom podizanja cijena javnih usluga i olakšati budžete kako građanki i građana tako i gradskog proračuna.

• Možemo pametno sistematizirati radna mjesta u partnerstvu sa sindikatima, radnicama i radnicima, vođeni stvarnim potrebama gradskih poduzeća.
• Možemo uvesti pravedan i nagrađujući sustav napredovanja koji će utjecati na veću motiviranost radnika i radnica.
• Možemo javnim i transparentnim natječajima na upravljačke i odgovorne pozicije birati stručne osobe. Upravljanje javnim tijelima je čast, a ne prilika.
• Možemo kontinuirano nadzirati poslovanje gradskih poduzeća te uvesti građanski nadzor koji uključuje korisnice i korisnike usluga, radnice i radnike zaposlene u poduzećima, nezavisne stručnjake te zainteresirane društvene skupine. Na taj ćemo način ukloniti stranačku upravljačku logiku, dnevnopolitičke pritiske, korupciju te klijentelističke mreže.
• Možemo poticati zelenu javnu nabavu gradskih poduzeća te unaprijediti sredstva za rad na način da budu ekološki prihvatljiva. Također, možemo poticati javnu nabavu s društvenim kriterijima te osnažiti lokalnu kružnu ekonomiju.
• Možemo zajedno s građanima planirati i unaprijediti javne usluge te prilagođavati usluge potrebama u realnom vremenu.
• Možemo vratiti poslove za koje postoje kapaciteti unutar gradskih poduzeća i ustanova te time izbjegavati outsourcing i revidirati ugovore za vanjske usluge.
• Možemo kontinuirano jačati kapacitete i vještine javnih službenica i službenika kako bismo uspješno i kvalitetno odgovarali na potrebe građanki i građana te bili spremni na brzu i primjerenu prilagodbu novim i dinamičnim uvjetima rada.

Možemo otvoreno dijeliti gradske baze podataka

Rijeka možda ima jednu od transparentnijih gradskih uprava u Hrvatskoj, no to ne znači da ne mora biti još izravnija u istinskoj komunikaciji s građankama i građanima. Gradski proračun široj javnosti nije razumljiv ni pristupačan, a izdavanja za kategorije poput kulture ili mladih raspršena su diljem proračunskih stavki i proračunskih glava gradskih odjela. Sudjelovanje građanki i građana u odlučivanju svedeno je na povremena savjetovanja zakopana duboko u internetskim stranicama Grada. Ako se pak ohrabrimo sudjelovati, nedostajat će nam ključne informacije, a nećemo moći ni pratiti izmjene i provođenje projekata u realnom vremenu. Da bismo pribavili dostupne informacije, primorani smo ih tražiti u nesjedinjenim bazama podataka, a potom ih samostalno povezivati i analizirati. Preduvjet građanskog sudjelovanja u gradskom razvoju jest jasno i otvoreno dijeljenje svih informacija potrebnih za formiranje stavova te ocjenjivanje rada gradske uprave.

• Možemo gradski proračun, akte i odluke gradske uprave, vijeća i ostalih tijela digitalizirati te ih tako učiniti lako dostupnima svim građankama i građanima. Primjerice, možemo uvesti vizualne prezentacije ključnih pokazatelja i informacija o radu Grada.
• Možemo razviti digitalne platforme namijenjene sporazumijevanju građanki i građana s gradskim tijelima te mjesnim odborima.
• Možemo javne rasprave i savjetovanja s javnošću učiniti jednostavnima i jasnima te ih sustavno provoditi u mnogo širem opsegu. Na taj ćemo način uspostaviti povratnu spregu između mišljenja građana te odgovornosti gradske uprave.

Možemo transparentnije upravljati otvorenim podacima

Potrebno je značajno unaprijediti i hrabrije implementirati sustav otvorenih podataka ne bi li isti postao pristupačan i jasan svim zainteresiranim korisnicima. Otvoreni podaci odnose se na informacije koje su prikupila, proizvela ili platila tijela javne uprave i koje su slobodno dostupne za ponovnu upotrebu u bilo koju svrhu. Otvoreni podaci mogu doprinijeti poboljšanju učinkovitosti javnih usluga kao i omogućiti nadzor nad racionalnošću trošenja javnog novca, zapošljavanja te otkupa i prodaje gradske imovine. I gospodarstvo može imati koristi od lakšeg pristupa informacijama te stvarati nove, usmjerenije i bolje usluge.

• Možemo gradsku upravu postupno prebaciti na slobodni softver i otvorene standarde, a pogotovo u slučaju softvera koji se razvijaju specifično za potrebe Grada.
• Možemo, koliko je moguće, povezati digitalne baze podataka gradskih odjela i tijela te lokalnih podružnica državnih institucija.
• Možemo kontinuirano evaluirati rad gradskih odjela, ustanova i komunalnih društava te otvoreno dijeliti dobre prakse i zajedničke izazove. Tako građane možemo kontinuirano i transparentno informirati o provedbi i promjenama gradskih projekata i odluka.

Možemo javne nabave učiniti alatom za postizanje društvenih ciljeva

Javna nabava mora se koristiti kao sredstvo za postizanje strateških društvenih ciljeva. Javnom nabavom velikog opsega roba ili usluga Grad Rijeka može utjecati na same predmete javne nabave – naručujući lokalnu i zdravu hranu, ekološka tehnološka rješenja, inovativna komunalna rješenja ili slobodno – softverska rješenja. Gradska uprava putem održivih i pametno osmišljenih javnih nabava može utjecati na podizanje standarda na tržištu rada, prioritizirajući ponuđače koji poštuju radnička prava, zastupljenost žena i marginaliziranih skupina te druge pozitivne prakse. Gradske javne nabave moraju biti zelene, lokalne, transparentne i rodno osjetljive.

• Možemo revidirati postojeći sustav javne nabave uvođenjem kriterija društveno i rodno pravedne javne nabave. Vodit ćemo računa da ponuđači poštuju radno pravo, sklopljene kolektivne ugovore te obvezu isplate ugovorenih plaća.
• Možemo zelenom javnom nabavom smanjiti ekološki otisak, pomoći ublažavanju klimatskih promjena, poticati čiste tehnologije te davati prednost lokalno uzgojenoj hrani. Primjer za to su uvođenje kriterija kratkih lanaca opskrbe, udaljenosti proizvođača i krajnjeg kupca, ekoloških standarda pri proizvodnji te utjecaja na ruralni razvoj.

GRAD PODUZETNIŠTVA

Možemo pokrenuti održivu i pravednu transformaciju poduzetništva

Iako su glavne poluge gospodarske politike na nacionalnoj razini, Grad Rijeka može i treba doprinositi razvoju produktivnog privatnog sektora koji nosi potencijal za inovacije, međunarodnu konkurentnost i izvoz. Gradska uprava mora gajiti odnos koji je suradnički i susretljiv, a posebnu podršku pružiti novim malim poduzećima i obrtima u osiguravanju održivijih uvjeta rada i rasta. Pritom, ona mora aktivno stvarati uvjete za razvoj društvenog poduzetništva, radničkog dioničarstva te suvlasničkih udjela zaposlenica i zaposlenika u tvrtkama. Valja naglasiti da trendovi prisutni na razini države ukazuju da najveći dio tržišta rada čine zaposleni i samozaposleni u malim poduzećima, što na sebe veže rast privremenih i povremenih oblika rada. Razvoj poduzetništva ne vidimo u opreci s radničkim pravima i uvjetima rada, već upravo suprotno. Jedino uz opsežnu i suradničku razvojnu perspektivu moguće je zaokrenuti prema pravednijem i zdravijem poslovnom okruženju, kao preduvjetu šire transformacije prema digitalnoj, zelenoj te održivoj Rijeci.

• Možemo komunalnu naknadu koristiti kao alat za razvoj grada definiranjem kriterija kojima se određene djelatnosti te održivi i digitalni modeli poslovanja i proizvodnje potiču manjim davanjima.
• Možemo omogućiti smanjene naknade za najam gradskih poslovnih prostora lokalnim poduzetnicima i obrtnicima u prvim godinama poslovanja te im time osigurati održive uvjete rada i rasta.
• Možemo graditi digitalnu gradsku upravu kojom ćemo administrativno rasteretiti poduzetnike i poduzetnice prilikom otvaranja i vođenja poslovanja te olakšati komunikaciju s gradskim tijelima.
• Možemo olakšati pristup potpornim organizacijama te uslugama poslovne podrške, kao i razvijati nove oblike potpore ovisno o potrebama i uviđenim potencijalima. Putem gradskog Ureda za poduzetništvo poticat ćemo suradnju svih poduzetničkih potpornih institucija na riječkom području.
• Možemo poticati i provoditi programe koji će osnažiti žene u poduzetništvu te graditi uvjete ravnomjernog uključivanja raznih marginaliziranih skupina u gospodarstvo i poduzetništvo. Možemo osigurati razvoj dugoročnih mentorskih programa za nove i mlade poduzetnice i poduzetnike.
• Možemo financijski poticati upisivanje strukovnih srednjih škola te programe prekvalifikacije za obrtnička zanimanja. Također, možemo osnovati program “majstorske naknade” u svrhu poticanja zanatskog obučavanja, odnosno prijenosa poslovanja, znanja i vještina.

Možemo podržati digitalizaciju poduzetništva

Europska unija u digitalizaciju planira uložiti gotovo osam milijardi eura. Ne smijemo dopustiti da Rijeku zaobiđe ova prilika opsežne pomoći gospodarskom razvoju grada. Zato gradska uprava prema poduzetnicama i poduzetnicima mora nastupati suradnički i partnerski, kako bi se bespovratna europska sredstva pravedno i efikasno usmjerila k digitalizaciji i osuvremenjivanju njihovih proizvodnih i poslovnih procesa.

• Možemo gradsku upravu učiniti spremnijom za prijavu i provedbu europskih projekata usmjerenih k potpori gospodarskom i poduzetničkom sektoru, posebice za pravedan prelazak na zelene i digitalne modele poslovanja i proizvodnje. Možemo ažurno nadograđivati postojeće i nove projektne inicijative, kako bi one dugoročno bile održive te donosile najveću moguću lokalnu korist.
• Možemo gospodarskim zonama poput Bodulova osigurati infrastrukturu potrebnu za korištenje novih i zelenih tehnologija u proizvodnji i poslovanju. Možemo osigurati program potpore gospodarskim i poduzetničkim subjektima koji se bave kružnom ekonomijom te zelenim ili pametnim tehnologijama.

Možemo potaknuti razvoj IT- industrije

Po prihodima od IT- industrije, Primorsko-goranska županija nalazi se na petom mjestu u Hrvatskoj, s čak četrdeset puta manjim prihodima od Zagreba, dok prihodi po radniku u ovoj industrijskoj grani iznose dvostruko manje od državnog prosjeka. Založit ćemo se za strateški pristup razvoju ove industrije u Rijeci, koji neće izostaviti male i srednje poduzetnike te civilni i akademski sektor. Pametnim upravljanjem instrumentom komunalne naknade te sustavima gradskih poslovnih prostora i gospodarskih zona možemo potaknuti razvoj IT-industrije u Rijeci. Također, i sam Grad može biti naručitelj i korisnik lokalnih IT- proizvoda i usluga, pa samim time poticati istraživanja i razvoj pametnih digitalnih rješenja za bolje funkcioniranje grada te jačati aktivnosti istraživanja i razvoja koje imaju održivi gospodarski potencijal. Ulaganje u otvorenu i visoku tehnologiju koju proizvodi IT- industrija doprinijet će općem razvoju suvremenog društva, kao i osigurati preduvjete razvoja te međunarodnu konkurentnost riječkih inovacija i poduzeća.

• Možemo komunalnu naknadu koristiti kao alat za razvoj IT- industrije definiranjem kriterija kojima će se ova djelatnost poticati manjim davanjima. Omogućit ćemo smanjene naknade za najam gradskih poslovnih prostora lokalnim IT- poduzećima u prvim godinama poslovanja te im time osigurati održive uvjete rada i rasta.
• Možemo graditi gradsku digitalnu infrastrukturu putem projektnih aktivnosti te lokalnim javnim nabavama ostvariti pozitivne učinke na tehnološke inovacije, kompetencije i kreativnost u lokalnoj sredini. Prilikom razvoja i nabave tehnologija prednost će se davati interoperabilnosti, otvorenim standardima te održivim modelima poslovanja.
• Možemo pripremiti kvalitetan institucionalni okvir za razvoj inovacija i novih tehnologija objedinjujući gradske i nacionalne programe potpore. Time će se dalekosežnije doprinijeti stvaranju kvalitetnih i održivih radnih mjesta, kvalitetnih proizvoda i usluga te održive mreže lokalnih poduzeća.
• Možemo potaknuti razvoj deficitarnih kadrova u IT- industriji suradnjom gospodarskog i poduzetničkog sektora, organizacija civilnog društva te obrazovnih institucija. Time ćemo utjecati na ostanak IT- radnica i radnika u gradu te doprinijeti decentralizaciji hrvatske IT- industrije.

Možemo poticati sinergiju javnog, privatnog, akademskog i civilnog sektora

Istinski gospodarski razvoj Rijeke nemoguć je bez održive i kontinuirane suradnje gradske uprave, civilnog društva, znanstvene i istraživačke zajednice te gospodarskog i poduzetničkog sektora. Riječkom gospodarstvu nedostaje visokoobrazovanih kadrova u gotovo svim industrijama, a posebice u informatičkim tehnologijama, zdravstvu, farmaciji i strojarstvu. Održivim otvaranjem Sveučilišta prema industriji te preciznim praćenjem potreba moguće je ostvariti puni potencijal riječke akademske, poduzetničke i gospodarske zajednice te omogućiti prijenos znanja i tehnologija. Moramo poticati suradnju riječkih znanstvenika i znanstvenica te realnog sektora u stvaranju kadrova i razvoju inovativnih proizvoda i usluga. Nastojat ćemo privući i zadržati progresivne stručnjake i stručnjakinje u znanstvenoj zajednici, koji će motivirano provoditi istraživačke i razvojne projekte zajedno s gospodarskim i poduzetničkim dionicima. Poticanjem suradnje gradskih, županijskih i sveučilišnih tijela stvorit ćemo inovacijski ekosustav za održivu i digitalnu transformaciju postojećih industrija te za razvoj novih tehnologija.

• Možemo poticati i podržavati razmjenu znanja i projektnih prijedloga između akademskog i gospodarskog sektora. Postojeće resurse potrebno je staviti u funkciju, valjano promovirati te osigurati njihovu potpunu i dugoročnu funkcionalnost i pristupačnost.
• Možemo strateški planirati gospodarske politike, potrebnu infrastrukturu te gospodarske i poduzetničke zone putem radnih skupina u kojima će ravnopravno sudjelovati javni, privatni, akademski te civilni sektor.
• Možemo analizirati potrebe gradskih poduzeća i institucija po pitanju istraživačko-razvojnih projekata, kao i mogućnosti za uvođenje novih tehnologija i sustava.
• Možemo poticati suradnički razvoj inovacija procesom otvorenog inoviranja te pružanjem pravne i savjetodavne podrške tijekom cijelog procesa.
• Možemo pomoći Sveučilištu da postojeće resurse staviti u funkciju razvoja inovativnih proizvoda i rješenja visoke dodane vrijednosti. Za primjer, možemo potaknuti osnivanje programa za suradnju i zajedničko korištenje znanstveno-istraživačke infrastrukture akademskog i privatnog sektora.

GRAD KOJI SURAĐUJE

Možemo biti grad koji surađuje

Mnoge probleme dijelimo s gradovima diljem svijeta, naše zemlje te bliže okoline. No, ono važnije – jedni od drugih možemo učiti te dijeliti postojeća rješenja. Ne smijemo dopustiti da napredak Rijeke ovisi o individualnim naporima, motivaciji i zatvorenim mrežama komunikacije. Rijeka mora postati grad koji istinski surađuje na svim razinama.

• Možemo, na međunarodnoj razini, aktivno raditi na prijenosu znanja i iskustava gradova – prijatelja u sustav Grada Rijeke te stvarati nove odnose s gradovima diljem svijeta. Zajednički definirane ciljeve možemo oblikovati u međunarodne projekte za njihovo ostvarenje te planirati njihovu održivu lokalnu ostavštinu.
• Možemo, na nacionalnoj razini, njegovati aktivnu komunikaciju s Vladom i državnim institucijama koja kontinuirano podsjeća na važnost lokalnog te brani interese svih Riječanki i Riječana. Pritom ćemo širiti doseg progresivnih ideja koje želimo implementirati.
• Možemo, na županijskoj razini, štititi ravnomjerniji i pravedniji razvoj cijele regije te zajednička javna, društvena i prirodna dobra.
• Možemo, na razini Urbane aglomeracije Rijeka, stvarati zajedničke razvojne projekte, jačati svakodnevnu komunikaciju te ostvarivati dijeljene, strateške ciljeve.
• Možemo, unutar gradske uprave, uspostaviti ažurnu koordinaciju aktivnosti te svakodnevno dijeliti informacije. Vodeća figura Rijeke, gradski odjeli te stručne službe moraju raditi u sinergiji. Time ćemo ostvarivati učinkovite projektne suradnje između gradskih odjela i doprinijeti iskorjenjivanju neinformiranih odluka.
• Možemo surađivati sa Sveučilištem u Rijeci, znajući važnost utjecaja stručnog znanja na stvaranje gradskih politika i oblikovanje grada.
• Možemo u civilnom društvu vidjeti ravnopravnog partnera za demokratski, politički i društveni razvoj Rijeke. Također, ono je i korektiv vlasti koji doprinosi razvoju njene transparentnosti i unapređenju sustava upravljanja gradom.
• Možemo gradsku upravu otvoriti na svim razinama i pretvoriti ju u servis blizak građanima te suradnju njegovati na razini mjesnih odbora ili još niže, na razini neformalnih kvartovskih inicijativa. Na taj ćemo način stvarati temelje širokog i međusobnog povjerenja.

GRAD KULTURE

Možemo bolje upravljati kulturom

Važan dio riječkog identiteta bogata je i raznolika kultura, što je najbolje pokazala titula Europske prijestolnice kulture. Riječanke i Riječani ovim su projektom dobili novu kulturnu infrastrukturu, a kulturne radnice i radnici bogato iskustvo rada u složenom sustavu, što ih čini značajnim resursom grada. Međutim, unatoč naporima riječke kulturne scene, stari problemi institucionalne kulture nisu iščezli, a pojavili su se i neki novi: programska budućnost novih prostora nedefinirana je i nejasna, financiranje gradskih kulturnih ustanova vratilo se na standardne okvire, a nije jasno hoće li se i na koji način kulturna politika prilagođavati narednom razdoblju. Adekvatan i efikasan javni sustav kulture nužan je instrument i za sprječavanje turistifikacije kulture.

• Možemo vratiti Teatro Fenice građanima, čime će se u potpunosti zadovoljiti potreba za kulturnom infrastrukturom, odnosno osloboditi postojeće neadekvatne prostore za druge djelatnosti, a istovremeno će ovaj nepravedno zapušten objekt od povijesne i kulturne važnosti u centru grada napokon dobiti novi život.
• Možemo, zajedno s gradskim kulturnim ustanovama, odrediti smjer razvoja institucionalne kulture u sljedećem strateškom razdoblju te tako zajamčiti koordinirani programski rad ustanova i učinkovitiju podršku njihovim potrebama.
• Možemo uvesti mehanizme nagrađivanja kvalitete programa kulturnih ustanova, temeljeno na procjeni uspješnosti rada i kvalitete programa ustanova.
• Možemo se zalagati da HNK “Ivana pl. Zajca” stekne najmanje isti status kao i HNK- u Zagrebu, odnosno da država pokriva polovicu financiranja kazališta ili da se osnivačka prava prošire na Primorsko-goransku županiju kako bi i ona participirala u financiranju ove jedine nacionalne kuće u ovom dijelu Hrvatske.
• Možemo učinkovitije nadzirati poslovanje gradskih kulturnih ustanova te inzistirati na racionalnom i transparentnom raspolaganju financijskim sredstvima i drugim resursima.
• Možemo stvoriti uvjete za kvalitetniji, pravedniji i transparentniji rad gradskih kulturnih vijeća i unaprijediti odlučivanje u kulturi.
• Možemo donijeti plan korištenja gradskih prostora u kojima se održava kulturna i društvena aktivnost, poput Filodrammatice, Palacha ili prostora mjesnih odbora te ih redovito održavati, osiguravajući korisnicima bolje uvjete za rad te bolje iskustvo za publiku, što uključuje i prilagodbu svih prostora osobama smanjene mobilnosti, tamo gdje je to moguće.
• Možemo stvoriti objedinjeni depo za sve gradske kulturne ustanove radi poboljšanja uvjeta za deponiranje, evidentiranje te dijeljenje materijalnih resursa, i za ustanove i za druge potencijalne korisnike.
• Možemo uvesti standardiziranu signalizaciju za objekte kulturne baštine i prostore gdje se održava kulturna aktivnost, što uključuje i ekološku rasvjetu važnih objekata, kako bi se naglasilo riječko arhitektonsko naslijeđe.

Možemo stabilizirati kulturni sektor

Nezavisna kulturna scena i kreativni sektor u Rijeci su i prije pandemije i povezane ekonomske krize bili na rubu održivosti. Tijekom oporavka, nužno je osigurati sustavnu podršku kulturnim organizacijama, umjetnicama i umjetnicima, te amaterskoj kulturnoj sceni, kako bismo osnažili riječki kulturni sektor i ubrzali njegov razvoj u desetljeću koje donosi značajne programske investicije Europske unije i drugih fondova. U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i predstavnicima organizacija u kulturi, identificirat ćemo potrebe radnica i radnika u kulturi te kapacitete gradskih kulturnih mreža, a potom i poticati međunarodnu suradnju i promociju riječke nezavisne kulture.

• Možemo osigurati bolje uvjete rada nezavisne kulturne scene i umjetnika, s naglaskom na ublažavanje posljedica pandemije i povezane ekonomske nesigurnosti.
• Možemo nezavisnoj kulturnoj sceni i umjetnicima pomoći da povećaju svoju mobilnost i vidljivost, kroz pokretanje posebnih programa za poticanje međunarodne suradnje, usavršavanja i koprodukcija.
• Možemo reformirati program javnih potreba u kulturi kako bismo zaštitili ona kulturna područja koja imaju smanjen potencijal natjecanja na tržištu, poput književnosti.
• Možemo unaprijediti program javnih potreba uvođenjem imperativa praćenja provedbe sufinanciranih programa, što uključuje i kontinuirano prikupljanje podataka. Za stabilnost u umjetničkom djelovanju, možemo u javne potrebe uvesti i višegodišnja sufinanciranja te sufinanciranja umjetničkog istraživanja.
• Možemo unaprijediti program javnih potreba u kulturi radi poticanja aktivnog kulturnog djelovanja građanki i građana iz svih dijelova grada, u suradnji s klubovima umirovljenika, studentskim organizacijama i strukovnim udruženjima.
• Možemo poticati identitetsko razvijanje gradskih kvartova, ovisno o njihovim kulturološkim specifičnostima, potrebama i mogućnostima, što će rezultirati većom dostupnošću i raznolikošću kulture izvan centra grada.
• Možemo aktivno surađivati s tvrtkama u kreativnim i kulturnim industrijama te drugim relevantnim partnerima kako bismo poboljšali uvjete za rad postojećih i olakšali pokretanje novih poslovnih subjekata u ovim industrijama.
• Možemo, u suradnji sa Sveučilištem, osnažiti programe studentske prakse u gradskim kulturnim ustanovama te obrtima i tvrtkama u kreativnom sektoru. Možemo poticati i snažniji razvoj studentske kulture.

Možemo u kulturni sektor uvesti inovacije

Kulturna politika koja je definirala proteklo desetljeće ispunila je svoju svrhu. U uvjetima promijenjenih europskih trendova i u našem lokalnom kontekstu, potrebno je donijeti novu kulturnu strategiju koja će biti okosnica kulturne politike za strateško razdoblje narednih sedam godina. Nova kulturna politika mora biti hrabra i progresivna te mora zadovoljiti potrebe građanki i građana za kulturom i umjetnošću kao mjestom susreta različitosti i prostorom dijaloga. Međutim, ona u kulturni sektor mora uvesti i razne inovacije. Neke inovacije pojavile su se kao nasljeđe projekta Rijeka 2020, no ostaje mnogo prostora za napredak.

• Možemo podržati programe uključenja osoba s posebnim potrebama u rad gradskih kulturnih ustanova, poticati njihov kreativni doprinos proizvodnji programa te vlastitu umjetničku proizvodnju.
• Možemo poticati volontiranje u kulturi, razvijati inovativne participativne i edukacijske programe u suradnji s akademskom zajednicom te poticati programe stručnog usavršavanja za radnice i radnike u kulturi i zainteresirane građanke i građane.
• Možemo uvesti inovativne alate u gradsku kulturnu mrežu, poput kulturnih propusnica namijenjenih jednostavnijoj i pristupačnijoj konzumaciji kulture, povezati ih s drugim digitalnim gradskim sustavima te omogućiti i druge pogodnosti, u suradnji s privatnim sektorom.

GRAD KOJI PLANIRA PROSTOR

Možemo štititi javni interes u prostornom planiranju

Rijeka zaslužuje nove prostorne planove. Potreban je zaokret od dosadašnjeg netransparentnog i zastarjelog načina donošenja prostornih planova, koji iz ovog strateški važnog procesa isključuje građanstvo i struku. Također, svjedoci smo gradske uprave koja bezglavo podržava privatnu izgradnju turističke infrastrukture i velikih trgovačkih centara. Umjesto da podrži zakonsku obvezu ozelenjavanja i stvaranja mjesta susreta svih Riječanki i Riječana, Grad dopušta trajnu devastaciju javnog prostora i pomorskog dobra od našeg, zajedničkog interesa – pritom točkasto mijenjajući prostorne planove prema interesima investitora. S druge strane, gradska je javna imovina mahom neiskorištena, nedovoljno i nepravedno korištena ili pak tiho i postepeno privatizirana.

Točkasto planiranje grada mora se zamijeniti strateškim, s ciljem zaštite javnog interesa te održivog razvoja grada, temeljenog na zajednički utvrđenim potrebama i potencijalima. Gradskom imovinom moramo upravljati tako da ona postane zalog za gospodarski, društveno pravedniji i ravnomjerniji razvoj Rijeke. Ukupan prostor grada naše je zajedničko blago koje moramo štititi.

• Možemo nadzirati poštivanje građanskih interesa u privatnim projektima te javno – privatnim partnerstvima putem kriterija i zahtjeva kojima od investitora tražimo javne, zelene i komunalne sadržaje.
• Možemo izraditi novi Generalni urbanistički plan grada Rijeke, temeljen na podlogama širokog i transdisciplinarnog sudjelovanja javnosti i struke. Možemo sustavno štititi nepromjenjivost ovog dokumenta od strateške važnosti.
• Možemo prostornim planovima sagledavati razvoj grada policentrično, odnosno štititi ravnomjernu kvalitetu života u svim dijelovima grada. Detaljnim studijama možemo utvrditi potrebe i potencijale susjedstava, uz široko sudjelovanje javnosti putem mjesnih odbora.
• Možemo zaustaviti praksu daljnje privatizacije gradske imovine te izraditi plan upravljanja i strategiju njezina razvoja, vodeći se načelima održivog razvoja i ravnopravnosti.

Možemo pametno upravljati gradskim poslovnim prostorima

Model licitacije poslovnih prostora u gradskom vlasništvu opipljiv je svakodnevni problem. Zapušteni izlozi, koji diljem grada zjape prazni, rezultat su ne uvijek jasnih kriterija dodjele i visokih cijena najma. Dok se organizacije civilnog društva natječu s trgovačkim lancima i privatnim medicinskim ordinacijama, gradski prostori ostaju prazni i neodržavani, a računi hladnog pogona pristižu Gradu. Naša reforma procedura dodjele i korištenja gradskih poslovnih prostora osnažit će lokalnu ekonomiju i društveno korisni rad, a pritom stvoriti dugoročan i održiv priljev sredstava u gradski proračun.

• Možemo reformirati model licitacije gradskih poslovnih prostora te stvoriti jasne i transparentnije kriterije natjecanja, s dugoročnim ciljem stavljanja u funkciju svih gradskih poslovnih prostora. Strateškim planiranjem potreba i potencijala pojedinih dijelova grada možemo utjecati na dodatno vrednovanje ispunjenja kriterija poput vrijednosti za lokalnu zajednicu, zelenog poslovanja i društvene održivosti.
• Možemo omogućiti smanjene naknade za najam gradskih poslovnih prostora udrugama te time stabilizirati uvjete rada društveno korisnim organizacijama u našem gradu.
• Možemo omogućiti smanjene naknade za najam gradskih poslovnih prostora lokalnim poduzetnicima u prvim godinama poslovanja te im time osigurati održive uvjete rada i rasta.
• Možemo uvesti inovativan model dodjele praznih gradskih prostora za privremeno korištenje lokalnim obrtnicima, društveno korisnim inicijativama ili u svrhu stvaranja privremenih društvenih prostora susjedstava. Time ćemo oživjeti i održavati poslovne prostore u gradskom vlasništvu te poticati društvenu i ekonomsku aktivaciju lokalne zajednice.
• Možemo u potpunosti digitalizirati gradski fond poslovnih prostora te otvoreno i pravovremeno dijeliti sve važne informacije.

Možemo održivo upravljati turističkim kratkoročnim najmom

Neodrživa turistifikacija gradskih središta problem je mnogih europskih gradova, ali i hrvatskih središta poput Dubrovnika i Splita. Stara gradska središta na taj način gube lokalno stanovništvo, cijene nekretnina naglo rastu, a život u vlastitom gradu pretvara se u luksuz. Premda Rijeka danas nije značajno turističko središte, njezin potencijal, ponuda i smještajni kapaciteti u stalnom su porastu. Upravo zato, Rijeka još uvijek može očuvati održiv i kvalitetan život u svome centru.

• Možemo pokrenuti županijsku i nacionalnu inicijativu regulacije platformi za kratkoročni turistički najam te postaviti okvire održivog razvoja kratkoročnog najma – primjerice regulacijom broja smještajnih kapaciteta, zaštitom dugoročnih najmoprimaca nauštrb turističkih najmoprimaca te očuvanjem života u centru grada.

GRAD KOJI POVEZUJE

Možemo unaprijediti javni prijevoz

Problem javnog prijevoza u Rijeci je iz niza razloga postao vrlo kompleksan gradski problem: konfiguracija terena, premali broj osposobljenih vozača, veliki troškovi održavanja autobusa, visoka cijena korištenja i nedovoljna atraktivnost, sve to rezultiralo je pak premalim brojem korisnika. Reforma poslovanja javnog gradskog prijevoznika Autotroleja nužan je preduvjet za rješavanje nekih od navedenih razloga ovoga problema, ali to je i snažnija i odlučnija integracija javnog putničkog prometa, kao i konačno rješavanje pitanja novog gradskog autobusnog kolodvora.

• Možemo postepeno zamijeniti autobuse na dizelsko gorivo i stlačeni plin električnim autobusima ili autobusima na vodik, u skladu s trendovima, i time spriječiti da Rijeka (poput drugih gradova na periferiji EU-a) postane deponij zastarjelih tehnologija.
• Možemo depolitizirati upravljanje Autotrolejom i transparentno uključiti stručan kadar na upravljačke pozicije ove tvrtke, ali i reformirati odnose s onim općinama i gradovima u okolici Rijeke koji koriste usluge ovog javnog prijevoznika.
• Možemo bolje povezati gradski autobusni promet s prigradskim prometom, odnosno bolje povezati općine i gradove u okolici Rijeke s Rijekom, planiranjem efikasnijih linija.
• Možemo bolje povezati autobusni promet s gradskom željeznicom, alternativnim prometom i pomorskim prometom te postojećim gradskim automobilskim prometom i tako stvoriti pametan i funkcionalan sustav koji će povećati mobilnost korisnika i olakšati im putovanja između udaljenijih dijelova grada te drugih dijelova županije.
• Možemo pronaći optimalnu poziciju za novi gradski autobusni kolodvor, ovisno o parametrima realne potrebe, prostornih mogućnosti, prometne povezanosti, cijene i brzine izgradnje.
• Možemo snažnije i odlučnije integrirati javni prijevoz u Rijeci s prijevozom privatnim automobilima, što se može postići gradnjom jednostavnih ‘’park&ride’’ terminala izvan centra grada.

Možemo grad prilagoditi pješacima

Lučki i industrijski gradovi poput Rijeke nisu bili građeni za pješake – organizacija prometa uvijek je primarno bila okrenuta robama, automobilima, kamionima. U trenutku kada je Rijeka u ključnoj fazi urbane tranzicije, možemo iskoristiti priliku da više pozornosti usmjerimo k mobilnosti građana, što uključuje bolje upravljanje postojećim površinama za pješake, ali i povećanje pješačkih zona, smanjenje prometa u centru grada, itd. Konačni cilj ovog dijela prometne politike jest stvoriti bolje uvjete za pješake, odnosno povećati mobilnost i sigurnost pješaka, ali i uvesti princip uključivanja građanki i građana u pitanja prometne politike na onim mjestima gdje takve politike direktno utječu na njihovu kvalitetu života.

• Možemo uvesti zone niske emisije, odnosno područja ograničenog ili zabranjenog prometa te tako smanjiti niz negativnih efekata na ekologiju i zdravlje.
• Možemo pojačati sigurnost pješaka na raznim lokacijama u gradu izmještanjem nesigurnih pješačkih prijelaza, boljim označavanjem postojećih pješačkih prijelaza, postavljanjem dodatnih barijera za sprječavanje utrčavanja djece na cestu i sličnim rješenjima.
• Možemo olakšati kretanje pješaka po nogostupima postavljanjem dodatnih barijera za parkiranje automobila na nogostupima te prilagođavanjem nogostupa za kretanje roditelja s dječjim kolicima i osoba s posebnim potrebama.
• Možemo zabraniti prometovanje osobnim vozilima u ulicama užeg centra grada, tamo gdje takva zabrana ne smanjuje kvalitetu života stanarki i stanara tih ulica, poput Ciottine ulice, te tako povećati količinu površina za pješake.
• Možemo ograničiti prometovanje određenim ulicama, u skladu s planovima razvoja kvartova te u partnerstvu s mjesnim odborima i građanstvom.

Možemo poticati korištenje alternativnih oblika prijevoza

U svjetskim gradovima sve je češća prisutnost alternativnih oblika prijevoza, a u nekim dijelovima Europe oni su već odavno norma. U Rijeci je uvijek postojala potreba za takvim prijevozima, ali tek su se odnedavno počeli stvarati uvjeti za njihovo uvođenje u svakodnevni život Riječanki i Riječana. Rijeka zaslužuje bicikle, romobile, žičare i druge održive oblike prijevoza, kako bi se kvaliteta života građana u centru grada povećala, a promet automobilima rasteretio.

• Možemo urediti posebne trake za prometovanje bicikala, u onim dijelovima grada gdje je to zbog konfiguracije terena moguće i gdje ima smisla s obzirom na potrebe građana, uz minimalan utjecaj na postojeći promet, kako bi se povećala sigurnost biciklistkinja i biciklista, ali i ostalih sudionika u prometu.
• Možemo izgraditi više terminala za najam komunalnih običnih i električnih bicikala, na ključnim mjestima u centru i izvan centra grada, kao i povezati ih s terminalima u gradovima i općinama riječkog prstena, u skladu s ostalim elementima naše prometne politike.
• Možemo pokrenuti program subvencioniranja nabavke električnih bicikala, kako bismo što većem broju građana omogućili prometovanje na ovaj način i time rasteretili gradske prometnice od automobila.
• Možemo omogućiti uvjete za stvaranje dodatne ponude električnih romobila, bez dodatnog ometanja pješačkog prometa, a taj oblik alternativnog prijevoza povezati u sustav javnog prijevoza u Rijeci.
• Možemo prioritizirati i poticati projekt izgradnje žičare sa Školjića prema Trsatu, odnosno izgradnje javnih liftova na trasama poput one između Školjića i Kozale ili drugih naseljenih dijelova na konfiguracijski nepovoljnim terenima.

Možemo bolje urediti infrastrukturu za prometovanje automobila

Stanje gradskih prometnica u pojedinim dijelovima grada naprosto je katastrofalno – asfalt je pun zakrpa, prisutan je velik broj neravnina, horizontalne oznake su pogrešno ili loše iscrtane, a raskrižja nesigurna. Kretanje po centru grada često je zbunjujuće ne samo za goste i turiste, već i za građane, što je rezultat loše ili zastarjele signalizacije. Također, kronični je nedostatak parkirnih mjesta pa vozačice i vozači automobile ostavljaju na nogostupima ili na samim prometnicama. Sve to utječe na sigurnost vozača i pješaka, promet javnog prijevoza, ali i na sve veće troškove održavanja automobila.

• Možemo bolje i jasnije označiti gradsku horizontalnu signalizaciju i signalizaciju uz prometnice, koja je u trenutnom stanju neadekvatna, zbunjujuća i smanjuje sigurnost u prometu.
• Možemo hitno sanirati problematične prometnice u gradu te ih pritom prilagoditi našoj sveobuhvatnoj prometnoj politici s posebnim naglaskom na dostupnost svim vrstama sudionika prometu. Time ćemo ostvariti znatna ušteda, i za grad i za građane.
• Možemo urediti kritična raskrižja na području grada, što uključuje i uvođenje dodatnih kružnih tokova tamo gdje je to moguće, kako bi se povećala sigurnost u prometu i smanjile gužve na raskrižjima.
• Možemo izgraditi više javnih parkirališta i garaža tamo gdje je to potrebno, a odluke o tome donijeti u suradnji s mjesnim odborima,građankama i građanima.