Održivi grad

ZELENI GRAD

Možemo provesti energetsku tranziciju
i zelenu reindustrijalizaciju

Energetska tranzicija u Rijeci nije maštarija, već nužnost. Kako bi postala klimatski neutralnom do 2050., Hrvatska mora ulagati u ambicioznu tranziciju prema održivoj energetici. Rijeka, uz pametne projekte i namjensko korištenje fondova Europske unije, može ne samo pozitivno utjecati na klimatske promjene, već i postati mnogo ugodnije mjesto za život. Uz dovoljno sposobnosti i političke volje, Rijeka drugim gradovima može postati uzor u prelasku na čiste energije te organizaciji kvalitetnih i zelenih javnih usluga. Nastojat ćemo do 2030. godine učiniti najveći mogući pomak prema energetski održivoj Rijeci. Pokrenut ćemo zelenu reindustrijalizaciju Rijeke te posebno poticati lokalnu proizvodnju zelenih tehnologija. Potrebno je detaljno istražiti i definirati mogućnosti Rijeke i okolice za takve industrije te razvijati postojeće potencijale, kao i stvarati uvjete za razvoj novih poslovnih subjekata. Zelene industrije važne su zbog dugoročne održivosti takve proizvodnje, ali i zbog otvaranja novih zelenih radnih mjesta.

• Možemo postaviti solarne panele na sve objekte u gradskom vlasništvu, ne bi li gradska uprava i na ovaj način doprinijela ekološkim ciljevima i pojeftinjenju energetskih troškova.
• Možemo sufinancirati fotonaponske sustave za višestambene zgrade i pojedinačne obiteljske kuće putem energetskih zadruga, kako bi građanke i građani mogli proizvoditi vlastitu energiju iz solarnih izvora.
• Možemo energetski obnoviti objekte u gradskom vlasništvu poput kulturnih, sportskih i drugih javnih institucija. Na taj ćemo način smanjiti potrebu za energijom, odnosno povećati energetsku učinkovitost.
• Možemo sustav centralnog grijanja u zgradama, temeljen na toplovodnom sustavu i centralnim toplanama, zamijeniti lokalnim podstanicama koje koriste ekološki i financijski održive dizalice topline.
• Možemo potaknuti osnivanje javno-zadružnog projekta korištenja solarnih ćelija na području Rijeke ili njenog prstena.
• Možemo uspostaviti suradnju sa znanstveno-istraživačkim, gospodarskim i civilnim akterima u razvoju istraživanja i inovacija za ekološki prihvatljiva rješenja u energetici, održivoj mobilnosti te drugim aspektima gradske zelene tranzicije.
• Možemo poticati obrazovanje, istraživanje i investicije u sektorima izrade opreme za proizvodnju i pohranu električne energije, elektroenergetskih sustava i pametnih mreža, geotermalne energije te dizalica topline.

Možemo stvoriti temelje kružne
ekonomije i održivog razvoja

Ulogu Grada vidimo u osnaživanju, umrežavanju i olakšavanju rada raznovrsnih inicijativa koje nastaju u suradnji znanstvenog, tehnološkog i kreativnog sektora  –  s ciljem pronalaska održivih rješenja za društvene, ekonomske i klimatske izazove koji nam predstoje. Grad mora osigurati podršku ovom sektoru koji bi uvelike doprinio uspješnoj transformaciji Rijeke u moderan i zelen europski grad. Održivi razvoj i kružna ekonomija jedini su put u prosperitetniju, otporniju i sigurniju budućnost Rijeke.

• Možemo, u suradnji sa znanstvenom zajednicom, gradskim, županijskim i državnim institucijama te civilnim i gospodarskim sektorom, stvoriti temelje širokog razvoja kružne ekonomije u Rijeci i okolici.
• Možemo financijski poticati ulaganja u prijelaz na zelene, održive i pametne tehnologije te proizvodnju.
• Možemo financijski poticati lokalna poduzeća koja se bave kružnom ekonomijom te zelenim ili pametnim tehnologijama, poput prerade i ponovne upotrebe otpada, razvoja zelenih tehnologija i biotehnologija te digitalnih rješenja za pametne gradove. Time ćemo otvoriti nova i zelena radna mjesta.

Možemo pametno gospodariti otpadom

Neprihvatljivo stanje Marišćine često se prikazuje kao problem Viškova, kojem taj nepropisno vođen centar zagađuje okoliš te stvara zdravstvene poteškoće stanovništvu. Međutim, Marišćina je odgovornost i Rijeke. Neprimjereno zbrinjavanje našeg otpada, koji čini oko 70% ukupnog otpada na Marišćini, stvara većinu tamošnjih problema. Odvajanje otpada na kućnom pragu u našem se gradu  –   ne događa. No, to ne mora tako i ostati. Založit ćemo se za sanaciju kroničnog stanja na Marišćini, moderan sustav primarne selekcije otpada, edukaciju o ispravnom odvajanju kućanskog otpada, pravilno zbrinjavanje opasnog otpada te učinkovitu komunikaciju između građana i komunalnih službi.

• Možemo postojeće stanje Marišćine vratiti na stabilnu razinu uvođenjem sortirnice ulaznog otpada, stalnim kontrolama kvalitete zraka i nastajućih tvari te sanacijom sadržaja fermentacijskih bazena.
• Možemo pokrenuti sustav primarne selekcije otpada sa spremnicima za odvajanje otpada pod ključem ispred vrata višestambenih zgrada, osobnim reciklažnim karticama, kao i spremnicima koji detektiraju vrstu otpada i popunjenost kapaciteta te dojavljuju stanje komunalnim službama.
• Možemo poticati inovativno korištenje sekundarnih sirovina dodjelom prostora i potrebne infrastrukture na područjima Mihačeve drage i Marišćine.
• Možemo predvidjeti prostor i infrastrukturu za veći broj reciklažnih dvorišta, odnosno specijaliziranih centara za prihvat određenog tipa otpada poput građevinskog otpada, bijele tehnike i sl.

Možemo se održivo kretati Rijekom

Rijeka je grad neučinkovitog javnog prijevoza usred kojeg je u prometu teško sudjelovati kao pješak, a još teže kao biciklist. Pametan zeleni plan mora uključiti i održive načine kretanja gradom. Kako bismo centar grada rasteretili od osobnih vozila te Riječankama i Riječanima pružili smislenu alternativu, založit ćemo se za modernizaciju autobusne flote električnim autobusima s praćenjem lokacije u realnom vremenu, za izgradnju garaža na područjima grada s nedostatkom parkirnih mjesta, za uređenje biciklističkih staza i za proširenje pješačke zone. Razvoj urbanog prometa projektom brze gradske željeznice osnažit ćemo urbanističkim planiranjem sigurnog, brzog i dostupnog kretanja gradom.

• Možemo centar grada rasteretiti od osobnih vozila te stvoriti nove javne garaže na Brajdici, Škurinjama, Sušaku i Potoku.
• Možemo urediti biciklističke staze od Pećina do Kantride te, u suradnji sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, stvarati zelene biciklističke magistrale.
• Možemo razviti pješačke zone u širem centru grada te učiniti šetnje Krešimirovom, Rivom, Sušakom i svim riječkim kvartovima ugodnima i sigurnima.
• Možemo modernizirati autobusnu flotu električnim autobusima te uspostaviti sustav javnog prijevoza koji neće gušiti promet u centru.
• Možemo integrirati projekt brze gradske željeznice u cjelinu prometne politike.

Možemo donirati hranu i jesti zdravije

U Hrvatskoj se godišnje baca 400.000 tona hrane. Velik postotak u Hrvatskoj bacaju proizvođači hrane i trgovački lanci, ali i sama kućanstva. U predstojećem razdoblju osnovat će se Banke hrane diljem Hrvatske. Upravo gradovi imat će jednu od ključnih uloga u podršci civilnom sektoru da učinkovito distribuira hranu najpotrebitijima. S druge strane, potrebno je politički utjecati na pravedni i zdravi prehrambeni sustav koji je prihvatljiv za okoliš. Moramo povećati kvalitetu prehrane u lokalnoj zajednici te poduprijeti djelovanje poljoprivrednika i ribara. Javni novac, posredstvom lokalnih i zelenih javnih nabava, može se vraćati u lokalnu zajednicu te postati motor razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i zadruga.

• Možemo, u suradnji s civilnim sektorom, osigurati mrežu doniranja neprodane hrane socijalnim samoposlugama i javnim kuhinjama, ne bi li hrana došla do najpotrebitijih.
• Možemo vrednovati trgovce i proizvođače koji se ističu u doniranju hrane poticajima poput smanjenja komunalnih i drugih naknada.
• Možemo uspostaviti sustav zelene javne nabave hrane za škole i gradske ustanove od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava i ribara.
• Možemo subvencionirati ekološki uzgojeno voće i povrće kako bi se sve građanke i građani mogli zdravo hraniti, neovisno o ekonomskim prilikama.
• Možemo poljoprivrednu proizvodnju promišljati u širim okvirima riječkog prstena te surađivati s okolnim jedinicama lokalne samouprave na uspostavi i koordinaciji održivog sustava nabave lokalno uzgojene hrane. Također, uključit ćemo lokalne proizvođače, udruge i zadruge u njegovo osmišljavanje i realizaciju.

CJELOVIT GRAD

Možemo imati snažne mjesne odbore

Održivi grad mora poticati zajednički donesene odluke jer sudioničko upravljanje izgrađenim okolišem dovodi do sveopćeg poboljšanja kvalitete života. Rijeka može biti takav grad: grad aktivnih građanki i građana spremnih djelovati za javni interes. Danas Rijeku opterećuju zastarjele institucije zadužene za njezin urbani razvoj, a instrumenti javne rasprave i participativnog budžetiranja neprimjereno su provedeni. Dok se značajne urbanističke investicije, koje utječu na živote Riječanki i Riječana, provode bez njihova mišljenja, vijeća stranačkih mjesnih odbora samostalno definiraju komunalne prioritete na koje troše svoje budžete. Iskustvo manjka financijske i odlučivačke autonomije stišalo je i najaktivnije vijećnike mjesnih odbora, dok postojeći sustav izjednačavanja razvoja riječkih kvartova godinama ne pokazuje rezultate.

• Možemo rezervirati više sredstava iz proračuna za projekte i inicijative mjesnih odbora te povećati autonomiju mjesnih odbora u određivanju lokalnih prioriteta, uz građane uključene u proces.
• Možemo mjesnim odborima olakšati korištenje financijskih sredstava i drugih resursa gradske uprave i gradskih poduzeća.
• Možemo ujednačiti razvoj grada u svim kvartovima reformom procedure određivanja stupnja razvoja mjesnih odbora te reformom ulaganja u sredstva poravnanja.
• Možemo osnažiti neke od mjesnih odbora njihovim spajanjem na osnovi realnih i aktualnih fluktuacija stanovništva te dijeljenih javnih prostora, problema i resursa.
• Možemo održavati sastanke svih mjesnih odbora radi dijeljenja dobrih praksi, rješavanja zajedničkih problema te njihova aktivna sudjelovanja u oblikovanju mjesnih politika Grada.
• Možemo educirati nove vijećnice, vijećnike, tajnice i tajnike mjesnih odbora o upravljanju, odlučivanju i suradnji s građankama i građanima.
• Možemo osnažiti utjecaj mjesnih odbora na gradski proračun njihovim sudjelovanjem u definiranju gradskih prioriteta i projekata.
• Možemo tražiti suglasnost vijeća mjesnih odbora prije donošenja odluka o pitanjima važnim za njihovo područje.
• Možemo reformirati sustav lokalnih izbora tako da građani biraju predstavnike u mjesnoj samoupravi simultano uz predstavnike na županijskoj i gradskoj razini.

Možemo imati otvorene, aktivne i građanske mjesne odbore

Mjesni odbori imaju značajan potencijal, no potrebno ga je aktivirati – trebali bi biti škole demokracije, a ne zatvorene strukture koje bježe od svojih stanovnika. Oni mogu i moraju postati mjesta susreta s drugim građankama i građanima, mjesto definiranja zajedničkih problema te pregovaranja oko njihovih rješenja. Samo grad aktivnih građanki i građana može biti grad koji doista doprinosi kvaliteti njihovih života.

• Možemo građanski angažman u mjesnim odborima osnažiti lokalnim referendumima, uključivanjem građanskih inicijativa te poboljšanim modelima participativnog budžetiranja i građanskih skupština.
• Možemo uvijek sazivati zborove građana tijekom procesa donošenja odluka važnih za njihovo susjedstvo, poput izrade prostornih i urbanističkih planova, javnih rasprava o procjenama utjecaja na okoliš te drugih značajnih pitanja.
• Možemo planove aktivnosti mjesnih odbora reformirati tako da građanke i građani predlažu i provode kulturne, društvene, obrazovne i rekreacijske aktivnosti u svome kvartu.
• Možemo prostore mjesnih odbora pretvoriti u žive društvene centre koji surađuju s građankama, građanima i udrugama na svom području. Također, u suradnji s udrugama i inicijativama, možemo planirati razne akcije i događanja s idejom obogaćivanja kvalitete života u susjedstvu.
• Možemo osvježiti vizualne identitete mjesnih odbora, njihovih glasila i ostalih komunikacijskih alata, kako bi postali glasnogovornici važnih informacija, promjena i inicijativa.

GRAD ZA ŽIVOT PO MJERI ČOVJEKA

Možemo poboljšati kvalitetu života na svakom koraku

Grad postoji zbog ljudi, a ne obrnuto. Izuzev rijetkih pješačkih koridora, trgova i parkova, Rijeka danas zapravo nema javni prostor. Postojeće zelene površine zapuštene su i ne pozivaju na rekreaciju i odmor, a Riječanke i Riječani često moraju tražiti rijetke javne koševe za otpad i održavane klupe. Pješačke promenade namijenjene su brzom prolasku, zakrčene automobilima ili zaboravljene, dok dodatni problem predstavlja nepristupačnost javnih prostora osobama smanjene pokretljivosti. Istaknuti problemi vidljivi su u cijeloj Rijeci, no sav se društveni život i kvalitetan javni prostor sažima u centru grada. Rijeka svoj ograničeni prostor mora vidjeti kao dragocjeni resurs. Ona javnim prostorom mora upravljati održivo, s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građanki i građana.

• Možemo ujednačiti kvalitetu života i javnih prostora u cijelom gradu, naspram kontinuiranog fokusa na uži centar.
• Možemo se posvetiti malim, taktičkim urbanističkim zahvatima od neposredne važnosti za kvalitetu života opremanjem zanemarenih javnih prostora, parkova i ulica.
• Možemo postojeće šetnice, trgove i gradske prolaze oplemeniti zelenilom te urbanom opremom poput koševa za otpad, klupa, odmarališta i ekološke rasvjete.
• Možemo javne prostore učiniti pristupačnima građanima smanjene pokretljivosti izgradnjom rampi i drugih efikasnih rješenja te uvažiti potrebe ranjivih skupina postavljanjem javne rasvjete i dvojezičnih natpisa.
• Možemo proširiti besplatnu bežičnu mrežu izvan centra grada te osigurati pristup internetu u svim javnim ustanovama i u javnom prijevozu.

Možemo ozeleniti Rijeku

Rijeka je grad s najmanje zelenila po stanovniku u čitavoj Hrvatskoj. Možemo se pohvaliti sa samo 12 četvornih metara zelene površine po stanovniku, dok se Europska komisija zalaže za najmanje 20. Ozelenjavanje grada nije samo estetsko pitanje, već i pitanje kvalitete života svih građanki i građana. Zelene površine upijaju štetni ugljikov dioksid, hlade grad tijekom ljetne žege, sprječavaju poplave upijanjem viška vode, potiču biološku raznolikost te pospješuju mentalno zdravlje. Jasno je da Riječanke i Riječani žele svoje vrijeme provoditi na uređenim zelenim površinama koje bitno utječu na povezanost s gradom i sveopću kvalitetu života. 

• Možemo ozeleniti nogostupe te Rijeku učiniti ugodnijom pješacima. Postojeće pješačke koridore i staze možemo proširiti i povezati.
• Možemo zgrade oplemeniti vertikalnim vrtovima radi poticanja biološke raznolikosti i stvaranja staništa za oprašivače.
• Možemo izgraditi kišne vrtove na mjestima slijevanja oborinskih voda.
• Možemo urediti postojeće parkove poput Parka Nikole Hosta i Parka heroja kao i nove parkove u i izvan centra grada, u skladu s načelima ekološke održivosti.
• Možemo stvoriti zelena mjesta za predah u kvartovima gdje ona kritično nedostaju poput Zameta, Kantride, Turnića, Vežice, Školjića i Starog grada, Sušaka te Škurinja.
• Možemo Rijeku povezati s prirodom gradskog prstena te urbanom opremom oplemeniti zelene pojaseve poput Pulca, Velog vrha, Svetog Križa, Svete Katarine, Preluka i Martinšćice.
• Možemo izgraditi urbane vrtove u brojnim kvartovima na, za to dostupnim, obradivim površinama. Time ćemo utjecati na dostupnost zdravije hrane, povezanost s prirodom te poboljšanje kućnih budžeta građanki i građana.

Možemo povezati Rijeku s njenim vodama

Rijeka je vodeni grad. Međutim, lučka područja onemogućuju odnos centra s Jadranom, a industrijski pogoni pristup velikom dijelu obale. S druge strane, nekorištene zgrade i visoke barijere brane pristup Rječini u središtu grada. Pećinske plaže nepristupačne su i betonirane plaže, a čuvani dijelovi morskih šetnica ubrzano se privatiziraju. Riječanke i Riječani u svom se gradu teško mogu susresti s vodom. Međutim, odnos grada i vode ne podrazumijeva samo prostor za odmor i rekreaciju dostupan svima, već i održivu borbu protiv klimatskih promjena. Linija od Rječine do Jadranskog mora ključna je za čistoću zraka i upijanje viška oborinskih voda, snižavanje rastuće temperature, očuvanje bioraznolikosti, utjecaj na zdravlje stanovnika. Građanke i građani moraju dobiti pristup rijeci po kojoj je grad dobio ime te moru koje ga je izgradilo.

• Možemo Rijeku snažnije povezati s morem putem uređenja Rive, šetališta i gradskih plaža te putem povećanja broja komunalnih vezova za građanske brodice.
• Možemo Rijeku snažnije povezati s kanjonom Rječine uvođenjem pješačke i rekreativne infrastrukture te uređenjem šetališta uz Mrtvi kanal, Deltu i Sušak.
• Možemo Rijeku ponovno povezati s njenim potocima pronalaskom načina njihovog točkastog otkrivanja te pretvaranja u zelene javne prostore.

Možemo čuvati naše tržnice

Riječke tržnice suočavaju se s poteškoćama prisutnima diljem Europe. Njihovi su korisnici mahom naši stariji sugrađani, dok mlađe i radno stanovništvo svoje namirnice kupuje u trgovačkim centrima i izvan radnog vremena tržnica. Kontrola podrijetla proizvoda na tržnicama te loši radni uvjeti prodavačica i trgovaca samo  su dio problema. Placa je grad unutar grada, mjesto susreta, trgovanja i pregovaranja. Najvažnije, ona je odgovornost Grada Rijeke. Tržnice su naši autentični javni i gospodarski prostori koje moramo čuvati.

• Možemo osigurati povoljnije radne uvjete prodavačicama i prodavačima na buri, kiši i hladnoći te ih kontinuirano poboljšavati osluškivanjem njihovih stvarnih potreba.
• Možemo poticati održivu poljoprivredu i lokalnu ekonomiju subvencioniranjem najma štandova lokalnim i uzgajivačicama i uzgajivačima.
• Možemo tržnice pretvoriti u prostore društvenosti i gastronomije njihovim uređenjem, oživljavanjem paviljona te poticanjem lokalne i održive kulinarske ponude.
• Možemo aktivirati prostor tržnice nakon njenog radnog vremena te ju pretvoriti u mjesto kulture, rekreacije i događanja vezanih uz zdrav život i održivi razvoj.

OTPORAN GRAD

Možemo spremno reagirati na prirodne krize

Rijeka je smještena na trusnom području i podložna čestim poplavama u središtu grada. Stoga, moramo pažljivo ulagati u svoju otpornost te sigurnost građanki i građana. Zamišljanje naše bolje budućnosti mora uključiti i izbjegavanje mogućih katastrofa koje, napredovanjem klimatske krize i podizanjem razine mora, postaju sve izglednije. Stalni potresi na sjeveru Hrvatske zorno su dokazali moć prirode, ali i nespremnost nadležnih struktura. Usprkos tome, predstojeći proračun Grada Rijeke za program Civilne zaštite predviđa samo 300.000 kuna. Međutim, program Civilne zaštite predstavlja samo jedan od mnogih segmenata ulaganja u otpornost. Nedostatak sredstava za krizno upravljanje i nepostojanje strateškog planiranja ukazuju na nespremnost riječke gradske uprave da uspješno odgovori na prirodne katastrofe. Otpornost nije zasebna i dobro financirana proračunska stavka, već jasan politički stav koji se mora provoditi svakom politikom Grada – holistički i sustavno.

• Možemo holistički implementirati ideje i načela otpornosti u svaku novoutemeljenu te, koliko je moguće, postojeću politiku Grada.
• Možemo osnažiti financiranje programa Civilne zaštite te uspostaviti sustav koordinacije sanacije, pomoći i volonterstva mnogo prije potencijalnih katastrofa.
• Možemo njegovati komunikaciju među nadležnim tijelima, volonterskim organizacijama te kriznim službama.
• Možemo informirati građanke i građane o sigurnosti i odgovornom ponašanju u kriznim situacijama te nadolazećim utjecajima klimatskih promjena. Možemo provoditi i poticati edukaciju od najranije dobi, kako bismo u kriznim situacijama i građanke i građane osnažili u samostalnoj brizi za sebe i vlastitu neposrednu okolinu.
• Možemo surađivati sa susjednim jedinicama lokalne samouprave kako bismo brže i učinkovitije odgovarali na krizna stanja – uključujući razmjenu podataka, stvaranje zajedničkih resursa te formiranje digitalnih alata za intenzivnu, transparentnu i djelotvornu komunikaciju.