Loading Događaji

Zaključak Odboru za Ustav, Poslovnik i Politički sustav kojim se obvezuje Vlada da osnuje radnu skupinu za izradu nacrta Prijedloga Zakona o izbornim jedinicama

28.04.2023. Cijeli dan

PRIJEDLOG ZAKLJUČKA

Imajući u vidu zahtjeve koji proizlaze iz Odluke Ustavnog suda, kao i preporuke Venecijanske komisije i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, mi, niže potpisani Klubovi zastupnika  tražimo:

  1. da Vlada RH do kraja travnja 2023. imenuje stručnu radnu skupinu za izradu nacrta Prijedloga Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
  2. da najmanje 1/3 stručnjaka u gore navedenu radnu skupinu imenuje na prijedlog oporbenih klubova zastupnika u Hrvatskom saboru
  3. da broj članova radne skupine iz redova političkih stranaka uključuje jednak broj predstavnika stranaka vladajuće koalicije i oporbenih stranaka u Hrvatskom saboru
  4. da radna skupina ne bude u svom radu ograničena isključivo potrebom izrade nacrta prijedloga Zakona o izbornim jedinicama, već da je slobodna, ukoliko se pokaže potrebnim, predlagati i izmjene drugih dijelova izbornog zakonodavstva koje bi osigurale jednakost težine glasa birača, istovremeno vodeći računa o potrebi očuvanja stabilnosti granica izbornih jedinica
  5. da cilj rada radne skupine bude da se zadovolje oba zahtjeva iz Odluke Ustavnog suda – onaj o jednakoj težini glasa i onaj o maksimalno mogućem poštivanju postojećih administrativno-teritorijalnih granica od županijskih do granica gradova/općina.

OBRAZLOŽENJE

Slobodni i pošteni izbori preduvjet su stabilnosti demokratskog poretka, te uz redovitost izbora počivaju na pet načela: opće, jednako, slobodno, tajno i neposredno pravo glasa.[1] Jednakost težine glasa predstavlja jedan od elemenata načela jednakosti prava glasa.[2]

Ustavni sud Republike Hrvatske je svojom Odlukom U-I-4089/2020 ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora (NN 116/99), upravo stoga jer je zaključio „da ustavno pravo glasa ima različitu težinu u različitim dijelovima Republike Hrvatske“, te naložio Hrvatskom saboru da do 1. listopada 2023. ispuni obavezu iz članka 45. Ustava RH koji se odnosi na provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava.[3]

SASTAV RADNE SKUPINE ZA IZRADU NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA

U svojoj Odluci Ustavni sud, pozivajući se na Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije (dalje u tekstu: „Kodeks“), naglašava potrebu da se „određivanje i periodično usklađivanje područja i granica općih izbornih jedinica objektivizira i podredi pravilima struke te se na taj način izuzmu iz isključive domene političkog odlučivanja kako bi se umanjio rizik arbitrarnosti postupka delimitacije izbornih jedinica koji neminovno dovodi do urušavanja povjerenja građana u pravičnost i demokratičnost izbornog sustava.“ [4]

Kodeks pak naglašava značaj političkih posljedica ponovnog utvrđivanja granica izbornih jedinica te ističe ključnu važnost nestranačke naravi toga postupka, koji bi se, u prvom koraku, trebao prepustiti uglavnom nestranačkim, nezavisnim članovima radne skupine, sastavljene od predstavnika različitih relevantnih struka (uključujući geografe i sociologe), te balansiranog broja predstavnika političkih stranaka, kao i predstavnika nacionalnih manjina. [5]

Izvješće Venecijanske komisije o razgraničenju izbornih jedinica i raspodjeli mandata iz 2017. u svom zaključnom dijelu eksplicitno ističe da je nepristranost tijela zaduženog za određivanje granica ključna za izbjegavanje bilo kakvog oblika izborne geometrije, a posebno manipuliranja.[6]

Konačno, Rezolucija 2332 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 2020. o postavljanju minimalnih standarda za izborne sustave[7] ističe da izborni sustav predstavlja ključni element reprezentativne demokracije, te stoga ima snažan utjecaj na reprezentativnost, legitimitet i povjerenje javnosti u demokratske institucije te da, unatoč različitim sustavima koji su na snazi u različitim zemljama, u svakoj od njih on počiva na konsenzusu političkih aktera i društva općenito.[8]

ISHODI PROCESA IZRADE NACRTA ZAKONA

Sukladno Odluci Ustavnog suda, nacrt Zakona izrađen temeljem objektivnih kriterija delimitiranja izbornih jedinica, uz poštivanje transparentnosti tog postupka, a radi umanjenja rizika od arbitrarnog postupanja[9], treba rezultirati ne samo približno jednakom težinom glasa birača, već i „u većoj mjeri uvažavati mjerila tzv. zemljopisne kartografije, koja sadrže zahtjev da se granice izbornih jedinica trebaju, što je više moguće, podudarati s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica, uz uvažavanje prirodnih granica.“ [10]

U tom smislu, Ustavni sud ističe: „Apsolutna matematička istovjetnost u broju birača između jedinica koja obuhvaća teško razumljiva geografska područja neće biti dovoljan razlog koji bi uspješno odgovorio na zahtjevnost nadzora (…)“[11] te dodaje da kriterij podudaranja granica s jedne strane „pridonosi lakšem razumijevanju funkcioniranja izbornog sustava od strane građana kojima taj sustav služi …“, a  „ujedno umanjuje i rizik iracionalnog postupanja u definiranju izbornog sustava.“[12] Stoga upozorava da „delimitacijski postupak »crtanja« granica izbornih jedinica spajanjem dijelova državnog teritorija koje bi građanima bilo teško pojmljivo zbog očiglednih odstupanja od socioloških, kulturoloških, zemljopisnih ili sličnih ustaljenih obrazaca organizacije svakodnevnih odnosa u hrvatskom društvu ne bi bilo moguće pravdati potrebama matematičke ujednačenosti izbornih jedinica.“ [13]

Konačno, Ustavni sud u svojoj Odluci ističe da ona „ni na koji način ne ograničava ovlast Hrvatskog sabora da u širem opsegu izmjeni izborni model, što bi obuhvatilo i izmjene drugih zakonskih akata.“[14]

Zahtjevi Ustavnog suda o ujednačavanju težine glasa uz maksimalno moguće poštivanje administrativno-teritorijalnih granica poduprti su preporukama Venecijanske komisije. Primjerice, spomenuto Izvješće Venecijanske komisije o razgraničenju izbornih jedinica i raspodjeli mandata kaže da se višemandatne izborne jedinice trebaju, gdje god je moguće, podudarati s administrativnim granicama u svrhu sprječavanja političkih manipulacija u postupku „crtanja“ izbornih jedinica te u svrhu osiguranja stabilnosti područja izbornih jedinica.[15] Štoviše, u velikom broju zemalja s višemandatnim jedinicama one se podudaraju s federalnim, regionalnim ili drugim subnacionalnim entitetima.[16] Slično tomu, Kodeks Venecijanske komisije ističe da u višemandatnim izbornim jedinicama, ukoliko je moguće, mandate treba raspodijeliti bez ponovnog utvrđivanja granica izbornih jedinica, koje bi se pak, po mogućnosti trebale podudarati s onim administrativnima.[17]

DALJNI KORACI

U svrhu očuvanja legitimnosti kao najvrjednijeg ishoda istinski slobodnih i poštenih izbora, klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru okupljeni u ovu inicijativu, zajednički će organizirati stručni tematski okrugli stol, čiji će zaključci biti predani stručnoj radnoj skupini kao podloga za izradu nacrta Prijedloga zakona o izbornim jedinicama, ali i u svrhu započinjanja procesa izmjene cjelokupnog izbornog zakonodavstva Republike Hrvatske.

Popis Klubova koji podržavaju inicijativu:

  1. Klub zastupnica Centra i Građansko-liberalnog saveza
  2. Klub zastupnika Domovinskog pokreta
  3. Klub zastupnika Fokusa, Reformista i nezavisnih zastupnika
  4. Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke i Radničke fronte
  5. Klub zastupnika Hrvatskih suverenista
  6. Klub zastupnika Istarskog demokratskog sabora
  7. Klub zastupnika Mosta
  8. Klub zastupnika Možemo!
  9. Klub zastupnika Socijaldemokrati
  10. Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske

[1] Usp. Venecijanska komisija (2002), Code on Good Practice in Electoral Matters, Guidelines and Explanatory Note, točka 2.2.vii, str. 5, dostupno na: https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2002)023rev2-cor-e

[2] Ibid., str. 6-7

[3] Ustavni sud Republike Hrvatske (2023), U-I-4089/2020, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_03_24_409.html

[4] Ibid. (naglasci dodani)

[5] Venecijanska komisija (2002), Code on Good Practice in Electoral Matters, Guidelines and Explanatory Note, str. 16, dostupno na: https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2002)023rev2-cor-e

[6] Venecijanska komisija (2017), Venice Commission report on constituency delineation and seat allocation, str. 30, dostupno na https://www.venice.coe.int/webforms/documents/?pdf=CDL-AD(2017)034-e, naglasci dodani

[7] Vijeće Europe, Setting minimum standards for electoral systems in order to offer the basis for free and fair elections, dostupno na https://pace.coe.int/en/files/28724/html

[8] Ibid. točke 6. i 7., naglasci dodani

[9] Ustavni sud Republike Hrvatske (2023), U-I-4089/2020, točka 22.5.1, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_03_24_409.html

[10] Ibid. točka 6.

[11] Ibid. točka 22.5

[12] Ibid. točka 22.5.1

[13] Ibid. točka 22.3

[14] Ibid. točka 24

[15] Vidi Venecijanska komisija (2017), Venice Commission report on constituency delineation and seat allocation, str. 30, dostupno na https://www.venice.coe.int/webforms/documents/?pdf=CDL-AD(2017)034-e

[16] Ibid., str. 7

[17] Vidi Venecijanska komisija (2002), Code on Good Practice in Electoral Matters, Guidelines and Explanatory Note, str. 7, dostupno na: https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2002)023rev2-cor-e