Naslovna slika za Rijeko, Možemo zajedno! Rijeka može biti održiv, pravedan i otvoren grad!
16. 04. 2021.

Rijeko, Možemo zajedno! Rijeka može biti održiv, pravedan i otvoren grad!

Kandidat za gradonačelnika Rijeke Nebojša Zelič te članovi Inicijativnog odbora Možemo! Rijeka Iva Davorija, Renato Stanković i Marin Nižić, predstavili su u petak program za lokalne izbore, s kojim se možete upoznati OVDJE.

“Izuzetno smo zadovoljni što vam možemo predstaviti program, na pedesetak stranica, koji je pisalo ili komentiralo pedesetak ljudi: stručnjaka iz raznih područja, građana, ljudi koje brine kako će Rijeka u bliskoj i daljoj budućnosti izgledati. U programu se bavimo gradom kao zajednicom koja svojim stanovnicima treba osigurati dobar život, gradom kao centrom i pokretačem razvoja šire regije”, najavio je Nebojša Zelič.

“Program je podijeljen na tri glave koje odražavaju zeleno-lijeve vrijednosti – održivi grad, pravedan grad i otvoren grad – te na 15 poglavlja. Održivost, uključivost i otvorenost, kao i poticanje gospodarstava te stvaranje novih radnih mjesta, provlače se kroz sve njegove segmente. Naveli i što smatramo da je moguće učiniti već u prvih sto dana, a to su, ugrubo, inzistiranje na suradnji na svim razinama, strateška i projektna planiranja te akcije koje su odmah provedive. Neki od primjera za to su stvaranje međusektorskog tijela za bolju suradnju među gradskim odjelima, plan upravljanja cjelokupnom gradskom imovinom i plan izgradnje javnih stanova za dugoročni najam, čišćenje javnih površina ili raspisivanje pametnih EU projekata zelene i digitalne tranzicije”, kazao je Zelič te pozvao: Rijeko, Možemo zajedno!

U kontekstu sveopće održivosti, Marin Nižić naglasio je važnost zelene tranzicije: “Prije svega, možemo provesti energetsku tranziciju jer znamo da Rijeka, uz pametne projekte i europske fondove, može smanjiti učinke klimatskih promjena a istovremeno, kvalitetnim i zelenim javnim uslugama, postati jeftinije mjesto za život. Do 2030. godine učinit ćemo pomak prema energetski održivoj Rijeci – prema solarnim panelima i energetskoj obnovi svih javnih zgrada, kao i prema uvođenju ekološki mnogo održivijeg i po građane isplativijeg gradskog sustava dizalica topline. To ćemo postići zelenom reindustrijalizacijom Rijeke – poticanjem lokalne proizvodnje zelenih tehnologija koja će otvoriti nova radna mjesta. Možemo stvoriti temelje kružne ekonomije i održivog razvoja. Možemo pametno gospodariti otpadom – založit ćemo se za sanaciju kroničnog stanja na Marišćini, i za moderan sustav primarne selekcije otpada te financijski poticati ponovno korištenje sekundarnih sirovina. Možemo se i održivo kretati Rijekom, jer fokus napokon moramo staviti na pješake, alternativne oblike kretanja i kvalitetan sustav javnog prijevoza.

Druga važna cjelina našeg programa odnosi se na reformu mjesne samouprave. Možemo imati snažne mjesne odbore sa znatno većim sredstvima kojima će oni samostalno upravljati i koji će autonomnije donositi odluke te određivati lokalne prioritete. Koji će, svojim “lokalnim” znanjem, biti partneri u oblikovanju politika grada. Jako je važna i reforma procedura kojima se utvrđuje razvijenost mjesnih odbora a slijedom koje im se raspoređuju sredstva – jer razvoj grada mora biti jednak u svim kvartovima. Možda i najvažnije, možemo poticati građanski angažman u mjesnim odborima. Osnažit ćemo ga novim modelom građanskih skupština i boljim modelima participativnog budžetiranja. Građanke i građane uvijek ćemo pitati za mišljenje pri svim odlukama i projektima važnima za njihove kvartove.

Rijeka može postati grad za život po mjeri čovjeka. Posvetit ćemo se malim urbanističkim zahvatima kojima ćemo opremiti i očistiti zanemarene prostore diljem grada. Šetnice, trgove i ulice oplemenit ćemo zelenilom i urbanom opremom, i truditi se da svi javni prostori budu dostupni osobama smanjene pokretljivosti. Također, možemo ozeleniti Rijeku jer je ona grad s najmanje zelenila po stanovniku u Hrvatskoj. Možemo urediti postojeće parkove, pokretati vertikalne, kišne i urbane vrtove. Možemo povezati Rijeku s njenim vodama, ne samo radi stvaranja kvalitetnih javnih prostora, već i zbog kolanja čistog zraka, snižavanja temperature te očuvanja zdravlja. Povezat ćemo Rijeku s morem, uređenjem Rive i gradskih plaža te novim komunalnim vezovima, kao i s kanjonom Rječine, uređenjem šetališta uz Mrtvi kanal, Deltu i Sušak. Povezat ćemo ju i s riječkim potocima koji mogu postati nove zelene oaze”, kazao je Marin Nižić.

Iva Davorija govorila je o politikama objedinjenima zajedničkim nazivnikom pravednosti. “U tom je kontekstu najprije važno adresirati veliku brigu brojnih Riječanki i Riječana – stanovanje. Rijeka je u prošloj godini zabilježila najveći porast cijena stanova u Hrvatskoj, a istovremeno je i grad koji posjeduje i upravlja s nešto manje od 2% ukupnog stambenog fonda, u odnosu na europski prosjek od 15%. Ovaj problem prije svega možemo riješiti osnivanjem javnog tijela u gradskom vlasništvu namijenjenog upravljanju i održavanju gradskog stambenog fonda. U našem programu smo predstavili inovativni model gradske stanogradnje javnih stanova za dugoročni najam, čime bismo postali prvi grad u Hrvatskoj koji samostalno provodi pravedne, društvene i uključive politike stanovanja.

Poticat ćemo razvoj društvenog poduzetništva. U Hrvatskoj je ova vrsta poduzetništva tek u začetcima i zato je važno promicati i poticati razvoj zadrugarstva i društvenog poduzetništva kao inovativnih i uključivih pristupa u rješavanju problema nezaposlenosti, uključivanju ranjivih skupina te poticanju lokalnog i regionalnog razvoja. Brojnim “soft” mjerama možemo raditi na stvaranju uvjeta razvoja ovakvog poduzetništva, npr. kroz suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u stvaranju mjera za samozapošljavanje i zapošljavanje u domeni društvenog poduzetništva.

Neizostavno je govoriti i o socijalnim politikama. Iako se Rijeka može pohvaliti sustavnim ulaganjem u njih, vidimo mnogo prostora za napredak. Naša je namjera socijalne strategije i akcijske planove temeljiti na kontinuiranim procjenama potreba zajednice te, podcrtavam, surađivati s državnim institucijama i organizacijama civilnog društva u stvaranju konkretnijih i usmjerenijih politika koje odgovaraju na suvremene društvene izazove. Veći fokus treba staviti na ranjive društvene skupine i jačati socijalne politike za  njihovu adekvatniju integraciju.

Pravednost možemo ojačati i u okvirima odgojno-obrazovnih institucija. Možemo osigurati pravedan pristup i jednake uvjete za rano, predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje – od infrastrukture i opreme vrtića i škola, preko pristupačnijih cijena, do osiguranog toplog obroka. Svu pravednost unutar odgojno-obrazovnog sustava možemo jačati i poučavanjem o pravednosti, a to ćemo postići nastavkom provođenja Građanskog odgoja i obrazovanja prema „riječkom modelu“, hrabro i bez zadrške.

Pravednost se ogleda i u tome koliko prepoznajemo izazove s kojima se susreću naši mladi, kojih je nažalost sve manje. Ponajprije je to pitanje uključenosti mladih u procese donošenje odluka koju možemo povećati osnivanjem novih tijela mladih, no svakako su to i politike prema mladima po svim područjima našeg programa. Konačno, pravednost se ogleda i u tome omogućavamo li našim sugrađankama i sugrađanima brigu za zdravlje, u pogledu dostupnosti sportskih i rekreativnih aktivnosti. Sport se temelji na načelu dobrovoljnosti i mora biti jednako dostupan svima – neovisno o dobi, spolu, invaliditetu ili financijskim prilikama”, kazala je Davorija.

Renato Stanković govorio je o Rijeci kao otvorenom gradu: “Rijeka treba radikalni zaokret. Treba viziju koju zajedno dijelimo i budućnost koju zajedno gradimo. Takvo djelovanje traži potpuno povjerenje u rad gradske uprave i gradskih poduzeća, stoga taj rad mora biti transparentan a podaci moraju biti otvoreni i zaista lako dostupni svakom građaninu, ali i tvrtkama. To možemo postići digitalizacijom svih gradskih akata i odluka. Tamo gdje je to moguće, moramo gradske baze podataka povezati s drugim bazama, poput državnih. Osim povjerenja, važna je i komunikacija. Možemo razviti efikasne digitalne platforme za komunikaciju s građanima, a javne rasprave učiniti jednostavnijima i dostupnijima. Građani moraju imati i veću mogućnost nadziranja rada institucija, a javne nabave moraju biti transparentne i zaista javne.

Rijeka mora biti otvorenija za poduzetništvo. Da bi Rijeka postala digitalna, zelena i održiva, pravednije i zdravije poslovno okruženje je ključno. Stoga moramo digitalnim alatima rasteretiti gradsku administraciju, smanjiti ili ukinuti naknade za gradske poslovne prostore za nove tvrtke, poticati programe poduzetničkog osnaživanja žena, mladih, marginaliziranih i socijalno ugroženih građana, snažnije integrirati sveučilišne programe i gospodarstvo, poticati obrazovanje za obrtnička zanimanja i inovacije. Također, moramo stvoriti uvjete da Rijeka bude privlačna IT industriji, kulturnim i kreativnim industrijama i visokim tehnologijama. Efikasnom upravom i olakšanjem poslovanja možemo dati doprinos stvaranju kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta u privatnom sektoru.

Mnogi hrvatski i europski gradovi imaju iste ili slične probleme kao Rijeka. Mi moramo surađivati s gradovima i općinama u riječkom prstenu, tako što ćemo zajedno stvarati razvojne projekte. Moramo surađivati sa županijom, i to najviše u zaštiti javnih, društvenih i prirodnih dobara. Odnos grada i države mora biti bolji! I svi gradski odjeli i poduzeća moraju biti u sinergiji, što možemo postići efikasnom koordinacijom dnevnih i dugoročnih aktivnosti.

Važan dio riječkog identiteta bogata je i raznolika kultura, što je najbolje pokazala titula Europske prijestolnice kulture. No, moramo hitno odrediti nove ciljeve gradskih kulturnih ustanova u sljedećem razdoblju i imati planove upravljanja novim kulturnim prostorima te planove programiranja tih prostora. Moramo reformirati program javnih potreba i općenito financiranja kulturne proizvodnje. Moramo razvijati programe mobilnosti, kulturne razmjene, usavršavanja, volontiranja, i poticati razvoj atraktivnih programa koje ovaj grad zaslužuje. Rijeka može ostati grad kulture.

Kompleksna prošlost ovoga grada manifestirala se i u kompleksnosti prostora koji nas okružuje. Točkasto i hirovito planiranje grada moramo napokon zamijeniti strateškim planiranjem koje se temelji na potrebama građana i koje ostvaruje potencijale, a znamo da ih Rijeka itekako ima. Potreban nam je novi urbanistički plan koji će omogućiti održiv i policentričan razvoj. Gradskom imovinom moramo upravljati bolje i efikasnije, što možemo postići reformom modela licitacije gradskih prostora i stavljanjem u funkciju svih neiskorištenih stambenih i poslovnih prostora.

Rijeka je i grad koji nema razvijene alternativne oblike prijevoza, istovremeno su postojeće prometnice za promet automobilima i autobusima u lošem stanju i loše su označene, a brojna raskrižja nesigurna. Moramo bolje održavati naše ceste. Rijeka treba bolji i integrirani javni prijevoz, odnosno bolje povezani autobusni promet s gradskom željeznicom, pomorskim prometom i osobnim automobilima. Tako će naši građani biti mobilniji, zdraviji i sigurniji, a njihova kvaliteta života bit će veća”, zaključio je Stanković.