Održivi grad
ZELENI GRAD
Možemo provesti energetsku tranziciju
i zelenu reindustrijalizaciju
Energetska tranzicija u Rijeci nije maštarija, već nužnost. Kako bi postala klimatski neutralnom do 2050., Hrvatska mora ulagati u ambicioznu tranziciju prema održivoj energetici. Rijeka, uz pametne projekte i namjensko korištenje fondova Europske unije, može ne samo pozitivno utjecati na klimatske promjene, već i postati mnogo ugodnije mjesto za život. Uz dovoljno sposobnosti i političke volje, Rijeka drugim gradovima može postati uzor u prelasku na čiste energije te organizaciji kvalitetnih i zelenih javnih usluga. Nastojat ćemo do 2030. godine učiniti najveći mogući pomak prema energetski održivoj Rijeci. Pokrenut ćemo zelenu reindustrijalizaciju Rijeke te posebno poticati lokalnu proizvodnju zelenih tehnologija. Potrebno je detaljno istražiti i definirati mogućnosti Rijeke i okolice za takve industrije te razvijati postojeće potencijale, kao i stvarati uvjete za razvoj novih poslovnih subjekata. Zelene industrije važne su zbog dugoročne održivosti takve proizvodnje, ali i zbog otvaranja novih zelenih radnih mjesta.
Možemo postaviti solarne panele na sve objekte u gradskom vlasništvu, ne bi li gradska uprava i na ovaj način doprinijela ekološkim ciljevima i pojeftinjenju energetskih troškova.
Možemo sufinancirati fotonaponske sustave za višestambene zgrade i pojedinačne obiteljske kuće putem energetskih zadruga, kako bi građanke i građani mogli proizvoditi vlastitu energiju iz solarnih izvora.
Možemo energetski obnoviti objekte u gradskom vlasništvu poput kulturnih, sportskih i drugih javnih institucija. Na taj ćemo način smanjiti potrebu za energijom, odnosno povećati energetsku učinkovitost.
Možemo sustav centralnog grijanja u zgradama, temeljen na toplovodnom sustavu i centralnim toplanama, zamijeniti lokalnim podstanicama koje koriste ekološki i financijski održive dizalice topline.
Možemo potaknuti osnivanje javno-zadružnog projekta korištenja solarnih ćelija na području Rijeke ili njenog prstena.
Možemo uspostaviti suradnju sa znanstveno-istraživačkim, gospodarskim i civilnim akterima u razvoju istraživanja i inovacija za ekološki prihvatljiva rješenja u energetici, održivoj mobilnosti te drugim aspektima gradske zelene tranzicije.
Možemo poticati obrazovanje, istraživanje i investicije u sektorima izrade opreme za proizvodnju i pohranu električne energije, elektroenergetskih sustava i pametnih mreža, geotermalne energije te dizalica topline.
Možemo stvoriti temelje kružne
ekonomije i održivog razvoja
Ulogu Grada vidimo u osnaživanju, umrežavanju i olakšavanju rada raznovrsnih inicijativa koje nastaju u suradnji znanstvenog, tehnološkog i kreativnog sektora – s ciljem pronalaska održivih rješenja za društvene, ekonomske i klimatske izazove koji nam predstoje. Grad mora osigurati podršku ovom sektoru koji bi uvelike doprinio uspješnoj transformaciji Rijeke u moderan i zelen europski grad. Održivi razvoj i kružna ekonomija jedini su put u prosperitetniju, otporniju i sigurniju budućnost Rijeke.
Možemo, u suradnji sa znanstvenom zajednicom, gradskim, županijskim i državnim institucijama te civilnim i gospodarskim sektorom, stvoriti temelje širokog razvoja kružne ekonomije u Rijeci i okolici.
Možemo financijski poticati ulaganja u prijelaz na zelene, održive i pametne tehnologije te proizvodnju.
Možemo financijski poticati lokalna poduzeća koja se bave kružnom ekonomijom te zelenim ili pametnim tehnologijama, poput prerade i ponovne upotrebe otpada, razvoja zelenih tehnologija i biotehnologija te digitalnih rješenja za pametne gradove. Time ćemo otvoriti nova i zelena radna mjesta.
Možemo pametno gospodariti otpadom
Neprihvatljivo stanje Marišćine često se prikazuje kao problem Viškova, kojem taj nepropisno vođen centar zagađuje okoliš te stvara zdravstvene poteškoće stanovništvu. Međutim, Marišćina je odgovornost i Rijeke. Neprimjereno zbrinjavanje našeg otpada, koji čini oko 70% ukupnog otpada na Marišćini, stvara većinu tamošnjih problema. Odvajanje otpada na kućnom pragu u našem se gradu – ne događa. No, to ne mora tako i ostati. Založit ćemo se za sanaciju kroničnog stanja na Marišćini, moderan sustav primarne selekcije otpada, edukaciju o ispravnom odvajanju kućanskog otpada, pravilno zbrinjavanje opasnog otpada te učinkovitu komunikaciju između građana i komunalnih službi.
Možemo postojeće stanje Marišćine vratiti na stabilnu razinu uvođenjem sortirnice ulaznog otpada, stalnim kontrolama kvalitete zraka i nastajućih tvari te sanacijom sadržaja fermentacijskih bazena.
Možemo pokrenuti sustav primarne selekcije otpada sa spremnicima za odvajanje otpada pod ključem ispred vrata višestambenih zgrada, osobnim reciklažnim karticama, kao i spremnicima koji detektiraju vrstu otpada i popunjenost kapaciteta te dojavljuju stanje komunalnim službama.
Možemo poticati inovativno korištenje sekundarnih sirovina dodjelom prostora i potrebne infrastrukture na područjima Mihačeve drage i Marišćine.
Možemo predvidjeti prostor i infrastrukturu za veći broj reciklažnih dvorišta, odnosno specijaliziranih centara za prihvat određenog tipa otpada poput građevinskog otpada, bijele tehnike i sl.
Možemo se održivo kretati Rijekom
Rijeka je grad neučinkovitog javnog prijevoza usred kojeg je u prometu teško sudjelovati kao pješak, a još teže kao biciklist. Pametan zeleni plan mora uključiti i održive načine kretanja gradom. Kako bismo centar grada rasteretili od osobnih vozila te Riječankama i Riječanima pružili smislenu alternativu, založit ćemo se za modernizaciju autobusne flote električnim autobusima s praćenjem lokacije u realnom vremenu, za izgradnju garaža na područjima grada s nedostatkom parkirnih mjesta, za uređenje biciklističkih staza i za proširenje pješačke zone. Razvoj urbanog prometa projektom brze gradske željeznice osnažit ćemo urbanističkim planiranjem sigurnog, brzog i dostupnog kretanja gradom.
Možemo centar grada rasteretiti od osobnih vozila te stvoriti nove javne garaže na Brajdici, Škurinjama, Sušaku i Potoku.
Možemo urediti biciklističke staze od Pećina do Kantride te, u suradnji sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, stvarati zelene biciklističke magistrale.
Možemo razviti pješačke zone u širem centru grada te učiniti šetnje Krešimirovom, Rivom, Sušakom i svim riječkim kvartovima ugodnima i sigurnima.
Možemo modernizirati autobusnu flotu električnim autobusima te uspostaviti sustav javnog prijevoza koji neće gušiti promet u centru.
Možemo integrirati projekt brze gradske željeznice u cjelinu prometne politike.
Možemo donirati hranu i jesti zdravije
U Hrvatskoj se godišnje baca 400.000 tona hrane. Velik postotak u Hrvatskoj bacaju proizvođači hrane i trgovački lanci, ali i sama kućanstva. U predstojećem razdoblju osnovat će se Banke hrane diljem Hrvatske. Upravo gradovi imat će jednu od ključnih uloga u podršci civilnom sektoru da učinkovito distribuira hranu najpotrebitijima. S druge strane, potrebno je politički utjecati na pravedni i zdravi prehrambeni sustav koji je prihvatljiv za okoliš. Moramo povećati kvalitetu prehrane u lokalnoj zajednici te poduprijeti djelovanje poljoprivrednika i ribara. Javni novac, posredstvom lokalnih i zelenih javnih nabava, može se vraćati u lokalnu zajednicu te postati motor razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i zadruga.
Možemo, u suradnji s civilnim sektorom, osigurati mrežu doniranja neprodane hrane socijalnim samoposlugama i javnim kuhinjama, ne bi li hrana došla do najpotrebitijih.
Možemo vrednovati trgovce i proizvođače koji se ističu u doniranju hrane poticajima poput smanjenja komunalnih i drugih naknada.
Možemo uspostaviti sustav zelene javne nabave hrane za škole i gradske ustanove od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava i ribara.
Možemo subvencionirati ekološki uzgojeno voće i povrće kako bi se sve građanke i građani mogli zdravo hraniti, neovisno o ekonomskim prilikama.
Možemo poljoprivrednu proizvodnju promišljati u širim okvirima riječkog prstena te surađivati s okolnim jedinicama lokalne samouprave na uspostavi i koordinaciji održivog sustava nabave lokalno uzgojene hrane. Također, uključit ćemo lokalne proizvođače, udruge i zadruge u njegovo osmišljavanje i realizaciju.
CJELOVIT GRAD
Možemo imati snažne mjesne odbore
Održivi grad mora poticati zajednički donesene odluke jer sudioničko upravljanje izgrađenim okolišem dovodi do sveopćeg poboljšanja kvalitete života. Rijeka može biti takav grad: grad aktivnih građanki i građana spremnih djelovati za javni interes. Danas Rijeku opterećuju zastarjele institucije zadužene za njezin urbani razvoj, a instrumenti javne rasprave i participativnog budžetiranja neprimjereno su provedeni. Dok se značajne urbanističke investicije, koje utječu na živote Riječanki i Riječana, provode bez njihova mišljenja, vijeća stranačkih mjesnih odbora samostalno definiraju komunalne prioritete na koje troše svoje budžete. Iskustvo manjka financijske i odlučivačke autonomije stišalo je i najaktivnije vijećnike mjesnih odbora, dok postojeći sustav izjednačavanja razvoja riječkih kvartova godinama ne pokazuje rezultate.
Možemo rezervirati više sredstava iz proračuna za projekte i inicijative mjesnih odbora te povećati autonomiju mjesnih odbora u određivanju lokalnih prioriteta, uz građane uključene u proces.
Možemo mjesnim odborima olakšati korištenje financijskih sredstava i drugih resursa gradske uprave i gradskih poduzeća.
Možemo ujednačiti razvoj grada u svim kvartovima reformom procedure određivanja stupnja razvoja mjesnih odbora te reformom ulaganja u sredstva poravnanja.
Možemo osnažiti neke od mjesnih odbora njihovim spajanjem na osnovi realnih i aktualnih fluktuacija stanovništva te dijeljenih javnih prostora, problema i resursa.
Možemo održavati sastanke svih mjesnih odbora radi dijeljenja dobrih praksi, rješavanja zajedničkih problema te njihova aktivna sudjelovanja u oblikovanju mjesnih politika Grada.
Možemo educirati nove vijećnice, vijećnike, tajnice i tajnike mjesnih odbora o upravljanju, odlučivanju i suradnji s građankama i građanima.
Možemo osnažiti utjecaj mjesnih odbora na gradski proračun njihovim sudjelovanjem u definiranju gradskih prioriteta i projekata.
Možemo tražiti suglasnost vijeća mjesnih odbora prije donošenja odluka o pitanjima važnim za njihovo područje.
Možemo reformirati sustav lokalnih izbora tako da građani biraju predstavnike u mjesnoj samoupravi simultano uz predstavnike na županijskoj i gradskoj razini.
Možemo imati otvorene, aktivne i građanske mjesne odbore
Mjesni odbori imaju značajan potencijal, no potrebno ga je aktivirati – trebali bi biti škole demokracije, a ne zatvorene strukture koje bježe od svojih stanovnika. Oni mogu i moraju postati mjesta susreta s drugim građankama i građanima, mjesto definiranja zajedničkih problema te pregovaranja oko njihovih rješenja. Samo grad aktivnih građanki i građana može biti grad koji doista doprinosi kvaliteti njihovih života.
Možemo građanski angažman u mjesnim odborima osnažiti lokalnim referendumima, uključivanjem građanskih inicijativa te poboljšanim modelima participativnog budžetiranja i građanskih skupština.
Možemo uvijek sazivati zborove građana tijekom procesa donošenja odluka važnih za njihovo susjedstvo, poput izrade prostornih i urbanističkih planova, javnih rasprava o procjenama utjecaja na okoliš te drugih značajnih pitanja.
Možemo planove aktivnosti mjesnih odbora reformirati tako da građanke i građani predlažu i provode kulturne, društvene, obrazovne i rekreacijske aktivnosti u svome kvartu.
Možemo prostore mjesnih odbora pretvoriti u žive društvene centre koji surađuju s građankama, građanima i udrugama na svom području. Također, u suradnji s udrugama i inicijativama, možemo planirati razne akcije i događanja s idejom obogaćivanja kvalitete života u susjedstvu.
Možemo osvježiti vizualne identitete mjesnih odbora, njihovih glasila i ostalih komunikacijskih alata, kako bi postali glasnogovornici važnih informacija, promjena i inicijativa.
GRAD ZA ŽIVOT PO MJERI ČOVJEKA
Možemo poboljšati kvalitetu života na svakom koraku
Grad postoji zbog ljudi, a ne obrnuto. Izuzev rijetkih pješačkih koridora, trgova i parkova, Rijeka danas zapravo nema javni prostor. Postojeće zelene površine zapuštene su i ne pozivaju na rekreaciju i odmor, a Riječanke i Riječani često moraju tražiti rijetke javne koševe za otpad i održavane klupe. Pješačke promenade namijenjene su brzom prolasku, zakrčene automobilima ili zaboravljene, dok dodatni problem predstavlja nepristupačnost javnih prostora osobama smanjene pokretljivosti. Istaknuti problemi vidljivi su u cijeloj Rijeci, no sav se društveni život i kvalitetan javni prostor sažima u centru grada. Rijeka svoj ograničeni prostor mora vidjeti kao dragocjeni resurs. Ona javnim prostorom mora upravljati održivo, s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građanki i građana.
Možemo ujednačiti kvalitetu života i javnih prostora u cijelom gradu, naspram kontinuiranog fokusa na uži centar.
Možemo se posvetiti malim, taktičkim urbanističkim zahvatima od neposredne važnosti za kvalitetu života opremanjem zanemarenih javnih prostora, parkova i ulica.
Možemo postojeće šetnice, trgove i gradske prolaze oplemeniti zelenilom te urbanom opremom poput koševa za otpad, klupa, odmarališta i ekološke rasvjete.
Možemo javne prostore učiniti pristupačnima građanima smanjene pokretljivosti izgradnjom rampi i drugih efikasnih rješenja te uvažiti potrebe ranjivih skupina postavljanjem javne rasvjete i dvojezičnih natpisa.
Možemo proširiti besplatnu bežičnu mrežu izvan centra grada te osigurati pristup internetu u svim javnim ustanovama i u javnom prijevozu.
Možemo ozeleniti Rijeku
Rijeka je grad s najmanje zelenila po stanovniku u čitavoj Hrvatskoj. Možemo se pohvaliti sa samo 12 četvornih metara zelene površine po stanovniku, dok se Europska komisija zalaže za najmanje 20. Ozelenjavanje grada nije samo estetsko pitanje, već i pitanje kvalitete života svih građanki i građana. Zelene površine upijaju štetni ugljikov dioksid, hlade grad tijekom ljetne žege, sprječavaju poplave upijanjem viška vode, potiču biološku raznolikost te pospješuju mentalno zdravlje. Jasno je da Riječanke i Riječani žele svoje vrijeme provoditi na uređenim zelenim površinama koje bitno utječu na povezanost s gradom i sveopću kvalitetu života.
Možemo ozeleniti nogostupe te Rijeku učiniti ugodnijom pješacima. Postojeće pješačke koridore i staze možemo proširiti i povezati.
Možemo zgrade oplemeniti vertikalnim vrtovima radi poticanja biološke raznolikosti i stvaranja staništa za oprašivače.
Možemo izgraditi kišne vrtove na mjestima slijevanja oborinskih voda.
Možemo urediti postojeće parkove poput Parka Nikole Hosta i Parka heroja kao i nove parkove u i izvan centra grada, u skladu s načelima ekološke održivosti.
Možemo stvoriti zelena mjesta za predah u kvartovima gdje ona kritično nedostaju poput Zameta, Kantride, Turnića, Vežice, Školjića i Starog grada, Sušaka te Škurinja.
Možemo Rijeku povezati s prirodom gradskog prstena te urbanom opremom oplemeniti zelene pojaseve poput Pulca, Velog vrha, Svetog Križa, Svete Katarine, Preluka i Martinšćice.
Možemo izgraditi urbane vrtove u brojnim kvartovima na, za to dostupnim, obradivim površinama. Time ćemo utjecati na dostupnost zdravije hrane, povezanost s prirodom te poboljšanje kućnih budžeta građanki i građana.
Možemo povezati Rijeku s njenim vodama
Rijeka je vodeni grad. Međutim, lučka područja onemogućuju odnos centra s Jadranom, a industrijski pogoni pristup velikom dijelu obale. S druge strane, nekorištene zgrade i visoke barijere brane pristup Rječini u središtu grada. Pećinske plaže nepristupačne su i betonirane plaže, a čuvani dijelovi morskih šetnica ubrzano se privatiziraju. Riječanke i Riječani u svom se gradu teško mogu susresti s vodom. Međutim, odnos grada i vode ne podrazumijeva samo prostor za odmor i rekreaciju dostupan svima, već i održivu borbu protiv klimatskih promjena. Linija od Rječine do Jadranskog mora ključna je za čistoću zraka i upijanje viška oborinskih voda, snižavanje rastuće temperature, očuvanje bioraznolikosti, utjecaj na zdravlje stanovnika. Građanke i građani moraju dobiti pristup rijeci po kojoj je grad dobio ime te moru koje ga je izgradilo.
Možemo Rijeku snažnije povezati s morem putem uređenja Rive, šetališta i gradskih plaža te putem povećanja broja komunalnih vezova za građanske brodice.
Možemo Rijeku snažnije povezati s kanjonom Rječine uvođenjem pješačke i rekreativne infrastrukture te uređenjem šetališta uz Mrtvi kanal, Deltu i Sušak.
Možemo Rijeku ponovno povezati s njenim potocima pronalaskom načina njihovog točkastog otkrivanja te pretvaranja u zelene javne prostore.
Možemo čuvati naše tržnice
Riječke tržnice suočavaju se s poteškoćama prisutnima diljem Europe. Njihovi su korisnici mahom naši stariji sugrađani, dok mlađe i radno stanovništvo svoje namirnice kupuje u trgovačkim centrima i izvan radnog vremena tržnica. Kontrola podrijetla proizvoda na tržnicama te loši radni uvjeti prodavačica i trgovaca samo su dio problema. Placa je grad unutar grada, mjesto susreta, trgovanja i pregovaranja. Najvažnije, ona je odgovornost Grada Rijeke. Tržnice su naši autentični javni i gospodarski prostori koje moramo čuvati.
Možemo osigurati povoljnije radne uvjete prodavačicama i prodavačima na buri, kiši i hladnoći te ih kontinuirano poboljšavati osluškivanjem njihovih stvarnih potreba.
Možemo poticati održivu poljoprivredu i lokalnu ekonomiju subvencioniranjem najma štandova lokalnim i uzgajivačicama i uzgajivačima.
Možemo tržnice pretvoriti u prostore društvenosti i gastronomije njihovim uređenjem, oživljavanjem paviljona te poticanjem lokalne i održive kulinarske ponude.
Možemo aktivirati prostor tržnice nakon njenog radnog vremena te ju pretvoriti u mjesto kulture, rekreacije i događanja vezanih uz zdrav život i održivi razvoj.
OTPORAN GRAD
Možemo spremno reagirati na prirodne krize
Rijeka je smještena na trusnom području i podložna čestim poplavama u središtu grada. Stoga, moramo pažljivo ulagati u svoju otpornost te sigurnost građanki i građana. Zamišljanje naše bolje budućnosti mora uključiti i izbjegavanje mogućih katastrofa koje, napredovanjem klimatske krize i podizanjem razine mora, postaju sve izglednije. Stalni potresi na sjeveru Hrvatske zorno su dokazali moć prirode, ali i nespremnost nadležnih struktura. Usprkos tome, predstojeći proračun Grada Rijeke za program Civilne zaštite predviđa samo 300.000 kuna. Međutim, program Civilne zaštite predstavlja samo jedan od mnogih segmenata ulaganja u otpornost. Nedostatak sredstava za krizno upravljanje i nepostojanje strateškog planiranja ukazuju na nespremnost riječke gradske uprave da uspješno odgovori na prirodne katastrofe. Otpornost nije zasebna i dobro financirana proračunska stavka, već jasan politički stav koji se mora provoditi svakom politikom Grada – holistički i sustavno.
Možemo holistički implementirati ideje i načela otpornosti u svaku novoutemeljenu te, koliko je moguće, postojeću politiku Grada.
Možemo osnažiti financiranje programa Civilne zaštite te uspostaviti sustav koordinacije sanacije, pomoći i volonterstva mnogo prije potencijalnih katastrofa.
Možemo njegovati komunikaciju među nadležnim tijelima, volonterskim organizacijama te kriznim službama.
Možemo informirati građanke i građane o sigurnosti i odgovornom ponašanju u kriznim situacijama te nadolazećim utjecajima klimatskih promjena. Možemo provoditi i poticati edukaciju od najranije dobi, kako bismo u kriznim situacijama i građanke i građane osnažili u samostalnoj brizi za sebe i vlastitu neposrednu okolinu.
Možemo surađivati sa susjednim jedinicama lokalne samouprave kako bismo brže i učinkovitije odgovarali na krizna stanja – uključujući razmjenu podataka, stvaranje zajedničkih resursa te formiranje digitalnih alata za intenzivnu, transparentnu i djelotvornu komunikaciju.
Pravedan grad
GRAD DOSTUPNOG
STANOVANJA
Možemo bolje upravljati postojećim
gradskim stambenim fondom
Dom nije luksuz, već egzistencijalna potreba i ljudsko pravo o kojem Grad mora voditi brigu. U Hrvatskoj, cijene najma često prelaze i 40% ukupnih primanja kućanstva, a mnogima je zbog nesigurnosti radnog odnosa teško plaćati visoke rate kredita. Dok Grad Rijeka posjeduje i upravlja s nešto manje od 2% ukupnog stambenog fonda, europski je prosjek 15%, a bečki 60%. Rijetki stanovi u gradskom vlasništvu mahom su u lošem stanju, na rubu dostojanstvenih životnih uvjeta. Poboljšanje postojećeg gradskog stambenog fonda prvi je uvjet osiguravanja dostojanstvenih životnih uvjeta svim Riječankama i Riječanima.
Možemo unaprijediti postojeći gradski stambeni fond racionalizacijom sustava i transparentnim procedurama dodjele, jasnih kriterija.
Možemo osnovati novo javno tijelo u gradskom vlasništvu s ciljem upravljanja i održavanja gradskog stambenog fonda. Time ćemo ojačati kapacitete Grada za upravljanje kompleksnim stambenim sustavom, osigurati kvalitetnije usluge te pravednu dodjelu.
Možemo redovito održavati stanove u gradskom vlasništvu kao i objekte nužnog smještaja.
Možemo digitalizirati gradski stambeni fond te otvoreno i pravovremeno dijeliti sve važne informacije.
Možemo graditi nove javne stanove za dugoročni najam
Poboljšanje postojećeg gradskog stambenog fonda samo je prvi korak k stanovanju dostupnom svima. Za istinsku promjenu potrebno je hrabro iskoračiti prema izgradnji javnih stanova za dugoročni najam. U Hrvatskoj trenutno ne postoje primjeri gradske izgradnje javnih stanova za dugoročni najam koji ostaju u javnom vlasništvu. Diljem Europe i svijeta, takvi modeli stabilizirali su ukupno kretanje cijena nekretnina na tržištu te otvorili životno važnu mogućnost najma pristupačnog znatno širem krugu građanki i građana. Uvjereni smo da možemo izgraditi prve javne stanove za dugoročni najam u Hrvatskoj, koje će ostati u gradskom vlasništvu i postati progresivan primjer ostatku zemlje.
Možemo stvoriti inovativni riječki model izgradnje javnih stanova za dugoročni najam, financiran većinski iz namjenskih sredstava europskih fondova.
Možemo putem javnog tijela za upravljanje gradskim stambenim fondom provoditi projekte planiranja i gradnje javnih stanova za dugoročni najam.
Možemo novoizgrađene javne stanove za dugoročni najam ponuditi raznim skupinama građanki i građana te ranjivim skupinama i zaštićenim najmoprimcima – uz različite cijene najma ovisne o pravednim socijalnim kriterijima.
GRAD DRUŠTVENE EKONOMIJE
Možemo poticati razvoj društvenog poduzetništva
U Hrvatskoj, pa tako i u Primorsko-goranskoj županiji, društveno poduzetništvo još je u povojima. Za razliku od Europe, u Hrvatskoj je u dobroj mjeri zanemaren njegov potencijal te se ne može govoriti o sustavnoj podršci i uspjesima. U tom smislu, možemo promicati i poticati razvoj zadrugarstva i društvenog poduzetništva kao alternativnih, uključivih i inovativnih pristupa koji doprinose rješavanju problema nezaposlenosti, potiču lokalni i regionalni razvoj te uključuju marginalizirane skupine društva. Problemi nezaposlenosti mladih i dugotrajno nezaposlenih, problem integracije marginaliziranih skupina poput beskućnika i beskućnica, osoba s invaliditetom, osoba u riziku od siromaštva i manjina mogu se riješiti aktivnostima društvenog poduzetništva, zadrugarstva te društvenih inicijativa općenito.
Možemo, u suradnji s institucijama poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poticati stvaranje mjera za samozapošljavanje i zapošljavanje u domeni društvenog poduzetništva.
Možemo poticati raspoloživost savjetovanja za izradu poslovnih planova u domeni društvenog poduzetništva putem razvojnih agencija i poduzetničko-potpornih institucija, s ciljem ostvarivanja dugoročne financijske održivosti poslovnih ideja mladih nezaposlenih osoba, kao i starijih nezaposlenih osoba.
Možemo osnažiti organizacije i poduzeća koja se bave marginaliziranim skupinama u prijavljivanju na lokalne poticaje te regionalne, nacionalne i europske fondove, putem pomoći pri pisanju projektnih prijava i ostale dokumentacije.
Možemo, prije svega, educirati šire građanstvo o temeljnim pojmovima društvenog poduzetništva i socijalne ekonomije te raditi na destigmatizaciji pojmova poput zadruge, zadružnog rada, društvenog rada i slično.
Možemo stvarati temelje za društveno poduzetništvo u školama
Pojmovi društvenog poduzetništva i društvene ekonomije nisu prisutni u kurikulumima hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Nažalost, po pitanju promjene kurikuluma na lokalnoj razini ne može se učiniti mnogo jer je ona u domeni države. Međutim, ono što se može postići jest uvođenje u škole izvannastavnih aktivnosti vezanih uz društveno poduzetništvo, zadrugarstvo i socijalnu ekonomiju te dodatnih aktivnosti. Za organizirati izvannastavne aktivnosti na razini svih ili većine škola treba raditi koordinirano – kako s Gradom, tako i sa Županijom, odnosno njihovim tijelima zaduženim za obrazovanje i mlade. Suradnja je nužna i korisna – zbog predstavljanja programa roditeljima te alociranja sredstava kroz gradski proračun i putem europskih projekata.
Možemo, u suradnji s organizacijama civilnog društva, dogovoriti rad sa školama u kontekstu organiziranja izvannastavnih aktivnosti za sve razrede osnovnih i srednjih škola usmjerenih na praktično učenje o društvenom poduzetništvu, zadrugarstvu te konceptu socijalne ekonomije.
Možemo kod mladih poticati razvoj poduzetničkog duha putem društvenog angažmana koji podrazumijeva razvoj poslovnih ideja s fokusom na probleme društva i zajednice te na poticanje razvoja društvene ekonomije.
Možemo, u suradnji s institucijama koje brinu o marginaliziranim skupinama, u školama organizirati aktivnosti druženja i učenja te tako poticati razvoj međugeneracijske solidarnosti i stvaranja aktivnih građana.
Možemo, u suradnji sa Županijom, organizirati izvannastavnu aktivnost koja bi bila usmjerena na rad s djecom te razvoj njihovih vještina u izradi različitih predmeta, koji bi se na kraju školske godine prodavali te financijski pomogli adresirati potrebe škole za nedostajućom opremom.
Možemo učiniti pomake u državnim politikama za poticanje društvenog poduzetništva
Jedan od ključnih problema u kontekstu društvenog poduzetništva u Hrvatskoj jest nepostojanje zakonske regulative koja uređuje i definira društveno poduzetništvo. Razvoj društvenog poduzetništva počinje ulaziti u razvojne strategije i javne politike brojnih zemalja – stvara se posebna legislativa koja uređuje društveno poduzetništvo i njegove aspekte te se donose zasebni pravni okviri. Dakle, praksa iz zapadnih zemalja ukazuje da je riječ o tipu poduzetništva koje igra vrlo važnu ulogu u suvremenom svijetu, naročito u vidu rješavanja problema nezaposlenosti i povećanja kvalitete života građana. Iako se pitanje donošenja legislative koja bi prepoznala ovaj vid poduzetništva i razradila sustav poreznih olakšica koji bi se izričito odnosio na društvene poduzetnike i aktere socijalne ekonomije mora donijeti na nacionalnoj razini, postoje određene kategorije na koje se može djelovati na lokalnoj razini.
Možemo inzistirati na definiranju okvira djelovanja društvenog poduzetništva na lokalnoj razini zbog specifičnih potreba koje se razlikuju od županije do županije.
Možemo poticati smanjenje stope komunalnih davanja za aktere socijalne ekonomije poput udruga, zadruga te poduzeća koja svojim aktivnostima adresiraju probleme društva i zajednice.
Možemo poticati smanjenje visine troškova najma gradskih prostora za aktere socijalne ekonomije.
Možemo inzistirati na definiranju društveno-poduzetničkih potreba na godišnjoj razini te usmjeravanju gradskih tijela na njihovo izvršavanje.
Možemo tražiti mjesto u gradskom proračunu namijenjeno za poticanje razvoja aktivnosti iz domene društvenog poduzetništva, zadrugarstva te aktera socijalne ekonomije.
GRAD KOJI BRINE, UKLJUČUJE I OSNAŽUJE
Možemo predano poboljšavati socijalne politike
Iako se Rijeka može pohvaliti sustavnim ulaganjem u socijalne politike, mnogo je prostora za napredak. Za istinsku pravednost potrebno je stalno razmatranje djelotvornosti trenutnih politika. Ako socijalni planovi i strategije ne rješavaju probleme radi kojih su osmišljeni, potrebno ih je revidirati ne bi li na bolje načine osnaživali ranjive skupine. U tom pogledu, na društvene inovacije gledamo kao na priuštive, dostupne i inovativne usluge usmjerene ranjivim skupinama osmišljene u svrhu njihove integracije u društvo.
Možemo ojačati i graditi odnose Grada s državnim institucijama te organizacijama civilnog društva, kako bi socijalne politike odgovarale suvremenim izazovima poput starenja stanovništva, novih oblika zapošljavanja ili samohranog roditeljstva i jednoroditeljskih obitelji.
Možemo socijalne strategije i operativne planove temeljiti na kontinuiranim procjenama potreba zajednice te jačati partnerstva s udrugama i drugim relevantnim institucijama. Tako ćemo osnažiti rizične skupine za savladavanje izazova s kojima se susreću.
Možemo formirati ured koji će građanke i građane informirati i educirati o njihovim socijalnim i drugim pravima u ingerenciji Grada. Modelom socijalnog mentoriranja ured bi, osobnim kontaktom i vodstvom, građankama i građanima olakšao ostvarivanje prava te stvarao podatke temeljem kojih će biti moguće detektirati ključne probleme građanki i građana.
Možemo ranjive skupine u potpunosti uključiti u društvo
Rijeka može biti grad svjestan različitih ranjivosti koje utječu na ljudski život. Mnoge ćemo ranjivosti ublažavati promjenom okoline, posebnim poticanjem postojećih snaga i potencijala, uklanjanjem prepreka i osnaživanjem. Založit ćemo se za uvođenje inovativnih politika društvene uključenosti i pravovremene intervencije te društvenih inovacija koje osnažuju ranjive skupine. Premda socijalne politike planiramo definirati prema potrebama svih stanovnika, posebnu pažnju u izradi tih politika posvetit ćemo potrebama ranjivih skupina poput osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi, nezaposlenih i teško zapošljivih osoba, osoba s niskim primanjima i ovršenih osoba, žena, žrtava obiteljskog nasilja, obitelji s više djece, samohranih i udomiteljskih roditelja, osoba bez zdravstvene zaštite, bivših zatvorenika, beskućnika te tražitelja azila.
Možemo provoditi inovativne socijalne politike koje pronalaze kreativne odgovore na potrebe u zajednici i društvu.
Možemo stvoriti programe za uključivanje ranjivih skupina u zajednicu i društvo te tržište rada, a socijalne politike Grada usmjeriti k osnaživanju ranjivih skupina općenito.
Možemo poticati prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u okviru zajednice, odnosno deinstitucionalizaciju za skupine sugrađanki i sugrađana koje ovise o skrbi drugih.
Možemo pomoći u rješavanju egzistencijalnih problema kućanstava u riziku od energetskog siromaštva te uspostaviti fond za krizne jednokratne naknade.
Možemo poticati suradnju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, civilnog društva, učilišta i poslodavaca te osmisliti programe ulaska ili povratka ranjivih skupina na tržište rada – poticanjem ili subvencioniranjem programa prekvalifikacija, dokvalifikacija i cjeloživotnog učenja te spajanjem s potrebama zajednice.
Možemo raditi na osiguravanju sredstava za subvenciju dodatnih aktivnosti djeci koja dolaze iz obitelji lošijeg imovinskog stanja te jačati suradnju s riječkim udrugama koje nude aktivnosti organizacije slobodnog vremena djeci i mladima.
Možemo probleme rješavati uz pomoć civilnog društva
Mnoge se riječke organizacije civilnog društva godinama predano bave socijalnim problemima, zaštitom ljudskih prava, obrazovanjem te osnaživanjem ranjivih skupina. Stoga, založit ćemo se za snažnu suradnju putem koje Grad može učiti iz njihovih iskustava, i obrnuto. Jedino zajednički možemo pronaći adekvatan odgovor na probleme u području socijalne politike te ih istinski graditi po mjeri građana i građanki.
Možemo pokrenuti gradsku koordinaciju predstavnica i predstavnika udruga koje se bave radom s ranjivim skupinama, s ciljem povećanja kvalitete i koordinacije aktivnosti za ranjive skupine, osiguravanja veće vidljivosti usluga te poboljšanja protoka informacija prema Gradu. Također, važna uloga ove gradske koordinacije bit će i kvalitativno praćenje projekata koje provodi civilni sektor, a financira Grad.
Možemo uspostaviti kvalitetnu i snažnu povezanost ustanova s riječkim udrugama koje se bave radom s ranjivim skupinama te osigurati institucionalnu podršku za udruge.
Možemo identificirati riječke udruge od strateške važnosti za područje socijalne skrbi kako bi im Grad, uz transparentne i jasne kriterije, osigurao kontinuiranu financijsku i infrastrukturnu podršku.
Možemo brinuti o starijim sugrađankama i sugrađanima
Rastući trend starenja stanovništva smjestio nas je među najstarije u Europi, a on je vidljiv i u demografskoj slici Rijeke. Naime, za posljednjeg popisa stanovništva u Rijeci je stanovnika treće životne dobi bilo dvostruko više od djece do četrnaest godina. Pad sveukupnog broja stanovništva u Rijeci je sve brži – kako zbog iseljavanja tako i zbog negativnog prirodnog rasta. Postajemo grad sa značajnim udjelom starijeg stanovništva, što sa sobom donosi niz problema kojima je potrebno pametno pristupiti. Znajući da su u Hrvatskoj svaki umirovljenik i umirovljenica s prosječnom mirovinom u riziku od siromaštva, zornom se ukazuje potreba za jačanjem socijalnih politika usmjerenih na brigu za starije stanovništvo. Uz navedeno, potrebno je pronaći načine povezivanja starijih osoba za zajednicom te spriječiti njihovu ovisnost o drugima i društvenu izoliranost. Znamo da Riječankama i Riječanima možemo osigurati dostojanstvenu i aktivnu starost.
Možemo osnažiti politike aktivnog starenja, ulagati u klubove umirovljenika te razvijati međusektorsku suradnju usmjerenu ka ulaganju u dostojanstveno starenje.
Možemo olakšati brigu o starijima i nemoćnima subvencioniranjem cijene smještaja u domovima za starije i nemoćne. Također, u suradnji sa Županijom pronaći ćemo odgovore na nedostatnost uvjeta, dostupnosti i kapaciteta javnih domova.
Možemo potaknuti otvaranje centara za gerontologiju namijenjenih aktivnom i ispunjenom starenju sugrađana i sugrađanki izvan sustava institucionalne skrbi. Također, možemo pokrenuti program osposobljavanja za gerontodomaćinstvo, odnosno plaćenu kućnu skrb o starijima i nemoćnima.
Možemo podržati inovativne oblike međugeneracijske brige za starije i nemoćne izgradnjom zajedničkih domova za studente i starije osobe, spajanjem dječjih vrtića s domovima za starije te ulaganjem u adaptaciju i sadržaj društvenih prostora postojećih domova za starije.
Možemo ojačati subvencije starijim osobama za mjesečne karte javnog prijevoza te kulturnih i društvenih programa. Osigurat ćemo jednokratne naknade za podmirenje troškova režija osobama starije životne dobi, uz prethodno utvrđivanje imovinskog cenzusa i raspoloživog dohotka.
Možemo ulagati u razvoj usluga usmjerenih na uključivanje starijih osoba u lokalnu zajednicu. Primjerice, financijski ćemo poticati programe udruga i neformalnih inicijativa koji su usmjereni unapređenju svakodnevne kvalitete života starijih osoba.
Možemo brinuti o mentalnom zdravlju djece i adolescenata
Između 10 i 20 % djece ima neki oblik razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema. Poremećaji mentalnog zdravlja čine značajan udio u bolestima u adolescenciji te su vodeći uzrok invaliditeta kod mladih. U Rijeci, roditelji djece s mentalnim poteškoćama mogu se obratiti isključivo Dječjoj bolnici Kantrida, gdje im je zbog ozbiljne potkapacitiranosti osoblja i prostora najčešće moguće izraditi isključivo dijagnostiku. U kontekstu institucionalnog zbrinjavanja, Grad zapravo nema adekvatan odgovor. Potrebno je pronaći nove načine institucionalne brige za ove ranjive mlade, vođene najvišim standardima struke i etike. Međutim, time ćemo samo sanirati kronične sustavne nedostatke. Paralelno moramo raditi na inovativnoj deinstitucionalizaciji skrbi te jačanju programa prevencije. Ako želimo grad ispunjenih, sretnih i ostvarenih ljudi, potrebno je ulagati u njihovo mentalno zdravlje. Takve politike moraju krenuti od najranije dobi.
Možemo osnovati savjetovalište za rani razvoj i intervenciju te raditi na širenju i zapošljavanju potrebnog stručnog kadra. Možemo osigurati sustavnu podršku za roditelje u odgovaranju na povećane i nove zahtjeve njihove djece u kontekstu trenutne pandemije, u suradnji sa strukom i udrugama.
Možemo, u suradnji sa Sveučilištem, razviti modele društveno korisnog učenja kroz koje bi studentice i studenti odgovarajućih struka pružali adekvatnu podršku djeci i adolescentima.
Možemo osobe koje rade s djecom obučiti za davanje primarne podrške. Također, u suradnji sa školama i udrugama, možemo raditi na informiranju djece i mladih o dostupnim uslugama za očuvanje mentalnog zdravlja. Paralelno, dugoročno ćemo raditi na opremanju škola kadrovima za podršku mentalnom zdravlju djece i adolescenata te ih financirati za to predviđenim sredstvima europskih fondova.
Možemo razviti riječki model zdravstvenog odgoja koji će se temeljiti na postulatima sveobuhvatne seksualne edukacije usmjerene na razvoj zdrave slike o sebi, svom identitetu i seksualnosti.
Možemo raditi na destigmatizaciji mentalnog zdravlja, prije svega poticanjem vršnjačkog osnaživanja i otvorenog dijaloga.
Možemo postati saveznici romske zajednice
Rijeka slovi za grad u kojem Romkinje i Romi mogu slobodno raditi i djelovati te su adekvatno integrirani u društvo. Kao građanke i građani svjedočimo da to ipak nije slučaj. Romska zajednica još uvijek trpi marginaliziranost kroz getoizaciju i zanemarivanje ulaganja u stambenu infrastrukturu te diskriminaciju u javnom prostoru, a posebice u školama. Uključivanje Romkinja i Roma u društveni, politički, kulturni i ekonomski život Rijeke nije samo naša obveza, već je naš zalog za Rijeku dijaloga i međusobnog razumijevanja. Riječ je o građankama i građanima koji su dio našeg grada, naše kulture i društva i naša je obveza uspostaviti ravnopravni dijalog te riješiti problem siromaštva i društvene marginalizacije Romkinja i Roma održivim sustavom integracije.
Možemo izraditi nove akcijske planove za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma. Dio politika ublažavanja siromaštva imat će socijalni kriterij, dok će politike namijenjene uključivanju u društvo biti univerzalne, rodno osjetljive te obzirne prema otežanim uvjetima osoba s invaliditetom i pripadnika LGBTIQ+ zajednice.
Možemo poticati odgoj i obrazovanje Romkinja i Roma na svim razinama, od predškolskog do visokoškolskog te cjeloživotnog obrazovanja. Možemo romsku djecu uključiti u predškolski odgoj te olakšati studiranje i život Romkinjama i Romima koji nisu iz Rijeke.
Romkinjama i Romima u sustavu obrazovanja podršku možemo osigurati plaćenim mentorstvom od strane Romkinja i Roma završenog srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja. Također, možemo poticati transparentno zapošljavanje Romkinja i Roma u gradskoj upravi.
Možemo osigurati poboljšane uvjete života u riječkim romskim naseljima infrastrukturnim poboljšanjem te stvaranjem boljih javnozdravstvenih uvjeta. Uspostavom javnog stanovanja za dugoročni najam, možemo pripadnicima romske zajednice pružiti priliku preseljenja.
Možemo postojeće kulturne prostore otvoriti pripadnicima romske zajednice te im omogućiti resurse za umjetničko izražavanje. Također, možemo potaknuti otvaranje Centra za mlade Romkinje i Rome, a romskoj kulturi osigurati zasluženo mjesto u kulturnim događanjima Grada Rijeke.
Možemo štititi i jačati sva ljudska prava
Rijeka je prepoznata po djelovanju za socijalnu pravednost, ravnopravnost i solidarnost. Međutim, kao i ostatak Hrvatske, i naš je grad posljednjih godina osjetio jačanje ideja netolerancije i govora mržnje. Ne smijemo se uljuljkati u izgrađeni identitet progresivnog grada te ga uzimati zdravo za gotovo, već aktivno tražiti prostor za napredak. Gradska vlast mora snažno braniti sve građanke i građane, neovisno o rodnom i spolnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, vjerskom opredjeljenju, ili ijednoj drugoj kategoriji definiranoj Zakonom o suzbijanju diskriminacije RH. Od zastupanja važnosti obrazovanja kao mehanizma prevencije, preko politika koje provodi, do javnih istupa i zagovaranja, Grad mora promicati vrijednosti rodne ravnopravnosti i ljudskih prava, a gradska tijela moraju biti otvorenija, pristupačnija i uključivija.
Možemo surađivati s udrugama koje štite ljudska prava i bore se za rodnu ravnopravnost te ih umrežiti s ključnim dionicima gradske vlasti. Možemo, u suradnji s udrugama, osmisliti i provoditi edukaciju o mehanizmima prevencije nasilja. Takva će edukacija biti dostupna široj javnosti te stručnjakinjama i stručnjacima u javnim institucijama socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa i obrazovanja koji su u kontaktu sa žrtvama nasilja.
Možemo infrastrukturno i financijski ojačati postojeće socijalne usluge usmjerene ka žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, putem dugoročnih projekata.
Možemo ojačati i socijalne usluge za ranjive skupine koje su prepuštene podršci udruga, poput LGBTIQ+ zajednice, Romkinja i Roma ili osoba s invaliditetom.
Možemo stvoriti stambene zajednice namijenjene žrtvama nasilja, shvaćajući da je sigurno stanovanje prvi korak ka boljem životu. Ovoj politici možemo pristupiti dodjelom postojećih stanova u gradskom vlasništvu, kao i dodjelom novoizgrađenih javnih stanova za dugoročni najam.
Možemo gradski Odbor za ravnopravnost spolova transformirati u formalno tijelo za borbu protiv rodne nejednakosti i rodno uvjetovanog nasilja, koje surađuje s organizacijama civilnog društva, stvara akcijske planove i mjere te vodi statističke podatke o rodno uvjetovanom nasilju.
Možemo smanjiti govor mržnje u javnom prostoru te poticati njegovo sankcioniranje. Pročelja zgrada ne smiju biti obilježena porukama nesnošljivosti prema bilo kojoj skupini građanki i građana niti obilježena simbolima mržnje.
Možemo obilježavati značajne datume borbe za ljudska prava organiziranjem javnih aktivnosti, osiguravanjem njihove vidljivosti te uključivanjem obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva i ostalih dionika u kreiranje programa.
GRAD SRETNIJIH DJETINJSTAVA
Možemo osigurati pravednije mogućnosti, za djecu i za roditelje
Ustanove odgoja i obrazovanja moraju biti mjesta razvoja djece i mladih u promišljajuće, kritičke, solidarne i empatične pojedince i pojedinke, spremne i sposobne djelovati u zajednici i za zajednicu. One ne smiju biti mjesta nejednakosti, koja djecu od rane dobi razlikuju po društvenom, ekonomskom, kulturalnom ili ikojem drugom ključu. Rodno osviještene politike mogu doprinijeti brisanju razlika među djecom te smanjenju neplaćenog kućanskog rada i težeg usklađivanja privatnog i poslovnog života, pogotovo u domeni odgoja koji je još uvijek uvelike teret žena.
Možemo osigurati pravedan pristup obrazovanju svima, uz posebni naglasak na ranjive skupine poput romske djece, djece u riziku od siromaštva ili djece nepovoljnog društvenog i ekonomskog statusa.
Možemo usko surađivati s nacionalnim institucijama ne bi li se svoj djeci omogućio rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje te izjednačili uvjeti školovanja – od infrastrukture i opreme vrtića i škola, školskih udžbenika i subvencija do stipendija te osiguranog toplog obroka.
Možemo voditi računa o kvaliteti života i potrebama roditelja i skrbnika koji podižu djecu u otežanim okolnostima. Primjer je osnivanje Kuće predaha, mjesta koje bi im pomoglo u svakodnevnoj skrbi za djecu te omogućilo odmor od zahtjevne uloge.
Možemo osnovati centar za djecu s invaliditetom i poteškoćama u razvoju s aktivnostima koje doprinose financijskom osamostaljenju, aktivnom angažmanu u društvu te stjecanju neovisnosti u svakodnevnim poslovima. Takav centar može služiti i kao podrška roditeljima koji podižu djecu u otežanim okolnostima.
Možemo inzistirati na demokratskim, sudioničkim i stručnim načelima upravljanja školama i vrtićima koji okupljaju sve dionike, uključujući i jačanje Vijeća učenika. Na taj ćemo način sve dionike kontinuirano ispitivati o zadovoljstvu postojećim uvjetima i uslugama te, temeljem rezultata, planirati adekvatne promjene i poboljšanja.
Možemo planirati dostupnije i povoljnije linije javnog prijevoza koje odgovaraju aktivnostima učenica i učenika. Možemo organizirati dostupan prijevoz djece s invaliditetom i poteškoćama u razvoju od mjesta stanovanja do odgojnih i obrazovnih ustanova.
Možemo raditi na modelu lokalne i zelene javne nabave hrane s ciljem pristupačnih i zdravih obroka u jaslicama, vrtićima i školama.
Možemo osigurati energetsku obnovu gradskih jaslica, vrtića i škola te ju većinski financirati iz namjenskih sredstava europskih fondova.
Možemo imati bolje jaslice i vrtiće
Ni jedno dijete ne smije osjetiti teret nedostatnog sustava. Potrebno je ne samo graditi nove ustanove za rani i predškolski odgoj, već i jačati kapacitete postojećih. Za osiguranje široke pravednosti u jaslicama i vrtićima, prije svega je potrebno izgraditi uvjete rada koji bi zaposlenicama i zaposlenicima osigurali dostojanstvo te očuvali njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Trenutni uvjeti rada su iznimno loši, a ne poboljšavaju ih često ni sredstva ostvarena iz natječaja Europske unije koji, za naše prilike, nerijetko ne adresiraju stvarne probleme i sustavne nedostatke.
Možemo unaprijediti uvjete rada u jaslicama i vrtićima zapošljavanjem novog stručnog kadra te osiguravanjem adekvatno plaćenog zamjenskog stručnog kadra.
Možemo pisati i prijavljivati strateške europske projekte usmjerene k podizanju kvalitete skrbi u jaslicama i vrtićima. Paralelno ćemo vršiti nacionalni pritisak za infrastrukturno i financijsko osiguranje Državnog pedagoškog standarda.
Možemo utjecati na dostupnost jaslica i vrtića osiguravanjem dvosmjenskog rada i rada blagdanima i vikendom te uvođenjem mogućnosti upisa u vrtić tijekom pedagoške godine. Jasličku skrb možemo u skladu sa Zakonom osigurati i za djecu mlađu od godine dana.
Možemo utjecati na pristupačnost jaslica i vrtića određivanjem njihove cijene prema visini dohotka po članu kućanstva kao i osiguravanjem niže cijene boravka za samohrane roditelje, trenutno nezaposlene roditelje te druge rizične i ranjive skupine.
Možemo imati bolje škole
Briga o djeci školske dobi mora biti kvalitetna i dostupna svima. Cijene produženog boravka i cjelodnevne nastave mnogima predstavljaju problem te ne odgovaraju promjenjivim potrebama roditelja i djece. Ozbiljan problem predstavlja nedostupnost odgojnih i obrazovnih ustanova djeci s teškoćama u razvoju, koju se nepravedno zanemaruje. Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika predstavlja ključan oblik prilagodbe individualnim potrebama učenica i učenika. U slučaju Rijeke, sredstva za pomoćnike u nastavi i komunikacijske posrednike osigurana su putem Europskog socijalnog fonda, dok je proces odabira i dodjele pomoćnika uređen na državnoj razini. Prekarni uvjeti rada, upitna stručnost te nedostatna podrška duboko utječu na rad pomoćnika u nastavi i komunikacijskih posrednika. Također, česte promjene zaposlenih pomoćnika velikom broju djece s teškoćama u razvoju predstavljaju stres i otežanu prilagodbu. Odrastanje i sudjelovanje u nastavi svakog djeteta mora biti ravnopravno i osnažujuće.
Možemo osigurati dostupniju cijenu produženog boravaka i cjelodnevne nastave koji odgovaraju potrebama i roditelja i djece. Možemo ispitati je li potražnja za ovakvim oblicima nastave zadovoljena te postoji li potreba za njima u višim razredima osnovnih škola.
Možemo svakom potrebitom djetetu osigurati stručnog i educiranog pomoćnika u nastavi te poboljšati uvjete njihovog rada, uključujući i povećanje plaća. Analizirat ćemo troškove i kvalitetu zapošljavanja pomoćnika u nastavi te strateški planirati potrebna sredstva za takve programe.
Možemo nastaviti provođenje Građanskog odgoja i obrazovanja prema takozvanom ‘riječkom modelu’ te raditi na dodatnoj edukaciji nastavničkog kadra za njegovo kvalitetno poučavanje. Građanski odgoj i obrazovanje možemo približiti feminističkoj i rodnostudijskoj teoriji, odnosno temama rodno uvjetovanog nasilja, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava – hrabro i bez zadrške.
GRAD ZA MLADE
Možemo odluke donositi zajedno s mladima
Iako sadašnji modeli uključivanja mladih u donošenje odluka, poput Savjeta mladih, dobro izgledaju na papiru, u praksi se pretvaraju u natjecanja stranačkih pomladaka. S druge strane, savjetodavni karakter postojećih modela stvara situacije u kojima glas mladih nije nužno uvažavan i proveden. Takav odnos Grada prema vlastitim budućim generacijama uništava povjerenje mladih u institucije, a time i u politiku. Rijeka može biti grad koji sluša svoje mlade. Rijeka s njima mora ući u dijalog te integrirati njihove potrebe u dugoročan razvoj grada.
Možemo osnovati Vijeća mladih za sektore poput sporta, kulture i urbanizma, koja će sudjelovati u stvaranju politika Gradskih odjela.
Možemo osnovati Kolegij mladih sačinjen od predstavnika Vijeća mladih te predstavnika postojećeg Savjeta mladih koji će gradonačelnicu ili gradonačelnika upućivati na potrebe mladih te ih savjetovati pri donošenju odluka vezanih za mlade.
Možemo tijela mladih pri Gradu međusobno koordinirati te sustavno mapirati potrebe mladih, u suradnji sa školskim i studentskim zborovima te udrugama mladih i za mlade.
Možemo planirati politike za mlade
Financijska izdvajanja za mlade raspršena su diljem proračunskih stavki i budžeta gradskih odjela – nemoguće je reći koliko se, kroz sve gradske politike, na mlade uistinu izdvaja. Gradski natječaji za financiranje i subvencioniranje nisu osjetljivi na kategoriju mladih – ne postoji “kvačica” koja mladima ili programima o mladima donosi dodatne bodove. Uz to, važne informacije o svemu što neposredno utječe na život mladih – od zapošljavanja i stanovanja do obrazovanja i zdravlja – zakopane su duboko u internetske stranice Grada. Rijeka mora transparentnije prikazati ulaganja u mlade, bolje provoditi politike za mlade, kontinuirano informirati mlade te jačati gradske institucije mladim snagama.
Možemo osigurati posebnu stavku u gradskom proračunu za sredstva koja se troše na mlade, kako bi ulaganje u njih bilo transparentno i objedinjeno. Također, možemo pravovremeno i kontinuirano informirati mlade o njihovim mogućnostima i pravima čija se ostvarenja nalaze u ingerenciji Grada.
Možemo stvoriti politike pomoći zapošljavanju mladih, pogotovo modelima zadrugarstva i društvenog poduzetništva, te raditi na programima stipendiranja mladih koji se odlučuju za deficitarna strukovna i obrtnička zanimanja. Također, možemo uvesti pripravništvo mladih u javnim ustanovama poput gradske uprave, ustanova u kulturi i sportu te komunalnih društava.
Možemo u gradskim natječajima za subvencioniranje i poticanje poduzetništva posebno vrednovati mlade poduzetnice i poduzetnike. Također, možemo u gradskim natječajima za financiranje posebno vrednovati udruge posvećene mladima te inicijative mladih.
Možemo financijski podržati mlade stručnjakinje i stručnjake u prekarnim uvjetima rada, osobito u IT- industriji te kulturnom i kreativnom sektoru. Osim financijske podrške, možemo poboljšati ulaganja Grada u kvalitetne hubove te prostore za zajednički rad mladih.
Možemo mladima pomoći u rješavanju stambenog pitanja posebnim modelima dodjele novoizgrađenih javnih stanova za dugoročni najam.
Možemo osnažiti ranjive skupine mladih
Oko tisuću mladih iz riječkog prstena nije u formalnom sustavu obrazovanja niti u sustavu stručnog osposobljavanja, dok dio pripada marginaliziranim nacionalnim, rodnim i spolnim manjinama. Ovi mladi ljudi otežano se zapošljavaju, što ih izlaže riziku od siromaštva i društvene isključenosti. Takva ranjivost mladih Riječanki i Riječana je nedopustiva. Razvijat ćemo politike i društvene inovacije osjetljive na njihove probleme i potrebe.
Možemo sustavno poticati zapošljavanje ranjivih skupina mladih u društvenim poduzećima i zadrugama te im kontinuirano pružati podršku i pomoć.
Možemo osnaživati ranjive skupine mladih poticanjem cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja putem rada u zajednici. Također, možemo ranjivim skupinama mladih omogućiti ravnopravan pristup i priuštivost društvenih, kulturnih i sportskih aktivnosti.
Možemo stvoriti sigurne prostore za mlade beskućnice i beskućnike te sve ostale ranjive skupine mladih.
Možemo Rijeku učiniti gradom po mjeri mladih
Da bi naš grad doista živio, on mora biti skrojen po mjeri mladih. Potrebno je zato mlade Riječanke i Riječane istinski uključiti u poboljšanje i oblikovanje vlastite životne sredine. Trenutno, udruge i neformalne inicijative mladih nisu dovoljno povezane s lokalnom zajednicom i gradskim organizacijama, dok društveno koristan rad mladih ostaje vrijedna iznimka. S druge strane, postojeći kulturni, sportski i edukativni programi ostaju nešto što mladi mogu isključivo konzumirati, umjesto sudjelovati u njihovom osmišljavanju, biranju i provođenju. Potrebno je osigurati prostore diljem grada u kojima mladi mogu stvarati aktivnosti, dijeliti znanja i vještine te provoditi svoje slobodno vrijeme. Mladima nedostaje i istinski javni prostor za sigurno i bezbrižno druženje. Za poboljšanje navedenog, Grad samo treba imati sluha i političke volje. U suradnji s mladima, Rijeka može stvarati inovativne politike i programe koji uvelike podižu kvalitetu života mladih.
Možemo udruge posvećene mladima bolje povezati s lokalnom zajednicom te aktivirati mlade u poboljšanju vlastitog okruženja putem mjesnih odbora.
Možemo osigurati prostore diljem Rijeke kojima mladi zajednički upravljaju, koji okupljaju udruge mladih te služe kao centri aktivnog provođenja slobodnog vremena mladih.
Možemo stvoriti javne prostore namijenjene mladima te ih aktivno uključiti u njihovo planiranje i oblikovanje – poput skate parkova te mjesta za odmor i zabavu.
Možemo mladim volonterkama i volonterima osigurati besplatne ulaznice za kulturna, zabavna, edukativna i sportska događanja u organizaciji gradskih institucija.
Možemo mladima sufinancirati prijelaz na održive oblike mobilnosti te unaprijediti infrastrukturu gradskih električnih bicikala za najam.
GRAD SPORTA
Možemo sport i rekreaciju učiniti dostupne svima
Nedovoljna razina fizičke aktivnosti predstavlja opći javnozdravstveni problem, a prevladavajući ubrzani i sjedilački ritam života postaje sve veći suvremeni izazov. Važno je stoga definirati uzroke problema, ne bismo li rješenja usmjerili k stvaranju uvjeta za dugovječan i zdrav život dostupan svim Riječankama i Riječanima. Sport se temelji na načelu dragovoljnosti i mora biti jednako dostupan svima – neovisno o dobi, spolu, manjinskoj pripadnosti ili financijskim prilikama. Postojeći objekti neprilagođeni su osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te nisu financijski pristupačni najširoj javnosti. Dok javnim i zelenim površinama nedostaje sportska i rekreativna oprema, u cijelom gradu ne postoji uređeni objekt namijenjen besplatnoj rekreaciji. Rijeci su potrebni primjereni i pristupačni sportski objekti te stručni kadrovi koji će donijeti dugoročan i održiv razvoj rekreativnog i profesionalnog sporta. Naša vizija Rijeke obuhvaća zdravu i aktivnu kulturu življenja u koju se široko uključuju djeca i mladi te sve građanke i građani. Takav će grad razviti vrhunske sportašice i sportaše te stručne kadrove koji će promovirati Rijeku, motivirati zajednicu te postati garancija stalnog razvoja sporta i rekreacije.
Možemo pokrenuti izgradnju rekreacijskog centra koji će biti dostupan i pristupačan svim građankama i građanima koji se amaterski i rekreativno žele baviti sportom.
Možemo postojeće parkove opremiti motoričkim spravama koje djecu potiču na aktivnost te ih transformirati u poticajne i zdrave prostore za sve generacije. Također, velike zelene zone ,poput Svetog Križa i Pulca, nastojat ćemo obogatiti novim rekreativnim sadržajima.
Možemo sportske objekte prilagoditi osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te osigurati dodatnu edukaciju sportskih radnica i radnika za rad s osobama s različitim vrstama teškoća. Možemo urediti infrastrukturu igrališta prilagodbom pristupa te stvaranjem pristupačnih uvjeta za treniranje i rekreaciju.
Možemo ispitati izdvajanja za ženske i muške sportske klubove te osigurati nužnu financijsku podršku razvoju i održivosti ženskog sporta.
Možemo gajiti komunikaciju između riječkih sportskih klubova u svrhu prikupljanja iskustava te dijeljenja zajedničkih problema i dobrih praksi. Možemo koordinirano planirati i promovirati sportska događanja te osigurati tehničke, prostorne i druge potrebne uvjete za organizaciju zahtjevnijih događanja.
Možemo osnovati dijagnostički centar za perspektivne sportašice i sportaše. Time ćemo povećati kvalitetu sporta na lokalnoj razini te privući sportašice i sportaše iz ostatka zemlje.
Možemo poticati razvoj školskih i studentskih sportskih klubova kao i izvannastavne sportske aktivnosti te proširiti paletu dostupnih sportova na svim razinama obrazovanja.
Otvoren grad
TRANSPARENTAN GRAD
Možemo osigurati kvalitetnije javne usluge
Kvalitetu javnih usluga možemo poboljšati na četiri načina: povećanjem efikasnosti postojećeg sustava, boljim upravljanjem gradskim poduzećima, promjenom prakse poslovanja te dodatnim ulaganjima u sustav javnih usluga. Postojeći sustav raspršava i nedovoljno vrednuje radnice i radnike, a napredovanje ne zavisi o transparentnim i motivacijskim kriterijima. S druge strane, često netransparentno i neracionalno raspolaganje javnim resursima i novcem te rijetki i zatvoreni nadzor uvelike utječu na upravljanje gradskim poduzećima. Jedan od najvećih problema predstavlja praksa outsourcinga, zbog kojeg su radnici, a pogotovo radnice, često potplaćeni te u nezavidnoj poziciji. Gradska poduzeća kao pružatelji javnih usluga ne smiju se koristiti za krpanje rupa povećanjem drugih pozicija gradskog proračuna. Financijski jeftinije javne usluge često nose veći ekološki, moralni i ukupni društveni trošak, a upravo je pandemijsko vrijeme ukazalo na činjenicu da privatizacija javnih usluga nikako ne može i ne smije biti rješenje.
Iz perspektive ulaganja, nužno je dodatno ulagati u zadovoljenje nužnih potreba i hitnih intervencija, kao i pisati pametne projekte za adekvatne europske fondove, što zahtijeva efikasnu koordinaciju gradske uprave i gradskih poduzeća. Stoga poboljšanje kvalitete javnih usluga predstavlja ključan alat za ostvarenje naše dugoročne i cjelokupne vizije Rijeke. Sve navedeno rezultirat će prestankom podizanja cijena javnih usluga i olakšati budžete kako građanki i građana tako i gradskog proračuna.
Možemo pametno sistematizirati radna mjesta u partnerstvu sa sindikatima, radnicama i radnicima, vođeni stvarnim potrebama gradskih poduzeća.
Možemo uvesti pravedan i nagrađujući sustav napredovanja koji će utjecati na veću motiviranost radnika i radnica.
Možemo javnim i transparentnim natječajima na upravljačke i odgovorne pozicije birati stručne osobe. Upravljanje javnim tijelima je čast, a ne prilika.
Možemo kontinuirano nadzirati poslovanje gradskih poduzeća te uvesti građanski nadzor koji uključuje korisnice i korisnike usluga, radnice i radnike zaposlene u poduzećima, nezavisne stručnjake te zainteresirane društvene skupine. Na taj ćemo način ukloniti stranačku upravljačku logiku, dnevnopolitičke pritiske, korupciju te klijentelističke mreže.
Možemo poticati zelenu javnu nabavu gradskih poduzeća te unaprijediti sredstva za rad na način da budu ekološki prihvatljiva. Također, možemo poticati javnu nabavu s društvenim kriterijima te osnažiti lokalnu kružnu ekonomiju.
Možemo zajedno s građanima planirati i unaprijediti javne usluge te prilagođavati usluge potrebama u realnom vremenu.
Možemo vratiti poslove za koje postoje kapaciteti unutar gradskih poduzeća i ustanova te time izbjegavati outsourcing i revidirati ugovore za vanjske usluge.
Možemo kontinuirano jačati kapacitete i vještine javnih službenica i službenika kako bismo uspješno i kvalitetno odgovarali na potrebe građanki i građana te bili spremni na brzu i primjerenu prilagodbu novim i dinamičnim uvjetima rada.
Možemo otvoreno dijeliti gradske baze podataka
Rijeka možda ima jednu od transparentnijih gradskih uprava u Hrvatskoj, no to ne znači da ne mora biti još izravnija u istinskoj komunikaciji s građankama i građanima. Gradski proračun široj javnosti nije razumljiv ni pristupačan, a izdavanja za kategorije poput kulture ili mladih raspršena su diljem proračunskih stavki i proračunskih glava gradskih odjela. Sudjelovanje građanki i građana u odlučivanju svedeno je na povremena savjetovanja zakopana duboko u internetskim stranicama Grada. Ako se pak ohrabrimo sudjelovati, nedostajat će nam ključne informacije, a nećemo moći ni pratiti izmjene i provođenje projekata u realnom vremenu. Da bismo pribavili dostupne informacije, primorani smo ih tražiti u nesjedinjenim bazama podataka, a potom ih samostalno povezivati i analizirati. Preduvjet građanskog sudjelovanja u gradskom razvoju jest jasno i otvoreno dijeljenje svih informacija potrebnih za formiranje stavova te ocjenjivanje rada gradske uprave.
Možemo gradski proračun, akte i odluke gradske uprave, vijeća i ostalih tijela digitalizirati te ih tako učiniti lako dostupnima svim građankama i građanima. Primjerice, možemo uvesti vizualne prezentacije ključnih pokazatelja i informacija o radu Grada.
Možemo razviti digitalne platforme namijenjene sporazumijevanju građanki i građana s gradskim tijelima te mjesnim odborima.
Možemo javne rasprave i savjetovanja s javnošću učiniti jednostavnima i jasnima te ih sustavno provoditi u mnogo širem opsegu. Na taj ćemo način uspostaviti povratnu spregu između mišljenja građana te odgovornosti gradske uprave.
Možemo transparentnije upravljati otvorenim podacima
Potrebno je značajno unaprijediti i hrabrije implementirati sustav otvorenih podataka ne bi li isti postao pristupačan i jasan svim zainteresiranim korisnicima. Otvoreni podaci odnose se na informacije koje su prikupila, proizvela ili platila tijela javne uprave i koje su slobodno dostupne za ponovnu upotrebu u bilo koju svrhu. Otvoreni podaci mogu doprinijeti poboljšanju učinkovitosti javnih usluga kao i omogućiti nadzor nad racionalnošću trošenja javnog novca, zapošljavanja te otkupa i prodaje gradske imovine. I gospodarstvo može imati koristi od lakšeg pristupa informacijama te stvarati nove, usmjerenije i bolje usluge.
Možemo gradsku upravu postupno prebaciti na slobodni softver i otvorene standarde, a pogotovo u slučaju softvera koji se razvijaju specifično za potrebe Grada.
Možemo, koliko je moguće, povezati digitalne baze podataka gradskih odjela i tijela te lokalnih podružnica državnih institucija.
Možemo kontinuirano evaluirati rad gradskih odjela, ustanova i komunalnih društava te otvoreno dijeliti dobre prakse i zajedničke izazove. Tako građane možemo kontinuirano i transparentno informirati o provedbi i promjenama gradskih projekata i odluka.
Možemo javne nabave učiniti alatom za postizanje društvenih ciljeva
Javna nabava mora se koristiti kao sredstvo za postizanje strateških društvenih ciljeva. Javnom nabavom velikog opsega roba ili usluga Grad Rijeka može utjecati na same predmete javne nabave – naručujući lokalnu i zdravu hranu, ekološka tehnološka rješenja, inovativna komunalna rješenja ili slobodno – softverska rješenja. Gradska uprava putem održivih i pametno osmišljenih javnih nabava može utjecati na podizanje standarda na tržištu rada, prioritizirajući ponuđače koji poštuju radnička prava, zastupljenost žena i marginaliziranih skupina te druge pozitivne prakse. Gradske javne nabave moraju biti zelene, lokalne, transparentne i rodno osjetljive.
Možemo revidirati postojeći sustav javne nabave uvođenjem kriterija društveno i rodno pravedne javne nabave. Vodit ćemo računa da ponuđači poštuju radno pravo, sklopljene kolektivne ugovore te obvezu isplate ugovorenih plaća.
Možemo zelenom javnom nabavom smanjiti ekološki otisak, pomoći ublažavanju klimatskih promjena, poticati čiste tehnologije te davati prednost lokalno uzgojenoj hrani. Primjer za to su uvođenje kriterija kratkih lanaca opskrbe, udaljenosti proizvođača i krajnjeg kupca, ekoloških standarda pri proizvodnji te utjecaja na ruralni razvoj.
GRAD PODUZETNIŠTVA
Možemo pokrenuti održivu i pravednu transformaciju poduzetništva
Iako su glavne poluge gospodarske politike na nacionalnoj razini, Grad Rijeka može i treba doprinositi razvoju produktivnog privatnog sektora koji nosi potencijal za inovacije, međunarodnu konkurentnost i izvoz. Gradska uprava mora gajiti odnos koji je suradnički i susretljiv, a posebnu podršku pružiti novim malim poduzećima i obrtima u osiguravanju održivijih uvjeta rada i rasta. Pritom, ona mora aktivno stvarati uvjete za razvoj društvenog poduzetništva, radničkog dioničarstva te suvlasničkih udjela zaposlenica i zaposlenika u tvrtkama. Valja naglasiti da trendovi prisutni na razini države ukazuju da najveći dio tržišta rada čine zaposleni i samozaposleni u malim poduzećima, što na sebe veže rast privremenih i povremenih oblika rada. Razvoj poduzetništva ne vidimo u opreci s radničkim pravima i uvjetima rada, već upravo suprotno. Jedino uz opsežnu i suradničku razvojnu perspektivu moguće je zaokrenuti prema pravednijem i zdravijem poslovnom okruženju, kao preduvjetu šire transformacije prema digitalnoj, zelenoj te održivoj Rijeci.
Možemo komunalnu naknadu koristiti kao alat za razvoj grada definiranjem kriterija kojima se određene djelatnosti te održivi i digitalni modeli poslovanja i proizvodnje potiču manjim davanjima.
Možemo omogućiti smanjene naknade za najam gradskih poslovnih prostora lokalnim poduzetnicima i obrtnicima u prvim godinama poslovanja te im time osigurati održive uvjete rada i rasta.
Možemo graditi digitalnu gradsku upravu kojom ćemo administrativno rasteretiti poduzetnike i poduzetnice prilikom otvaranja i vođenja poslovanja te olakšati komunikaciju s gradskim tijelima.
Možemo olakšati pristup potpornim organizacijama te uslugama poslovne podrške, kao i razvijati nove oblike potpore ovisno o potrebama i uviđenim potencijalima. Putem gradskog Ureda za poduzetništvo poticat ćemo suradnju svih poduzetničkih potpornih institucija na riječkom području.
Možemo poticati i provoditi programe koji će osnažiti žene u poduzetništvu te graditi uvjete ravnomjernog uključivanja raznih marginaliziranih skupina u gospodarstvo i poduzetništvo. Možemo osigurati razvoj dugoročnih mentorskih programa za nove i mlade poduzetnice i poduzetnike.
Možemo financijski poticati upisivanje strukovnih srednjih škola te programe prekvalifikacije za obrtnička zanimanja. Također, možemo osnovati program “majstorske naknade” u svrhu poticanja zanatskog obučavanja, odnosno prijenosa poslovanja, znanja i vještina.
Možemo podržati digitalizaciju poduzetništva
Europska unija u digitalizaciju planira uložiti gotovo osam milijardi eura. Ne smijemo dopustiti da Rijeku zaobiđe ova prilika opsežne pomoći gospodarskom razvoju grada. Zato gradska uprava prema poduzetnicama i poduzetnicima mora nastupati suradnički i partnerski, kako bi se bespovratna europska sredstva pravedno i efikasno usmjerila k digitalizaciji i osuvremenjivanju njihovih proizvodnih i poslovnih procesa.
Možemo gradsku upravu učiniti spremnijom za prijavu i provedbu europskih projekata usmjerenih k potpori gospodarskom i poduzetničkom sektoru, posebice za pravedan prelazak na zelene i digitalne modele poslovanja i proizvodnje. Možemo ažurno nadograđivati postojeće i nove projektne inicijative, kako bi one dugoročno bile održive te donosile najveću moguću lokalnu korist.
Možemo gospodarskim zonama poput Bodulova osigurati infrastrukturu potrebnu za korištenje novih i zelenih tehnologija u proizvodnji i poslovanju. Možemo osigurati program potpore gospodarskim i poduzetničkim subjektima koji se bave kružnom ekonomijom te zelenim ili pametnim tehnologijama.
Možemo potaknuti razvoj IT- industrije
Po prihodima od IT- industrije, Primorsko-goranska županija nalazi se na petom mjestu u Hrvatskoj, s čak četrdeset puta manjim prihodima od Zagreba, dok prihodi po radniku u ovoj industrijskoj grani iznose dvostruko manje od državnog prosjeka. Založit ćemo se za strateški pristup razvoju ove industrije u Rijeci, koji neće izostaviti male i srednje poduzetnike te civilni i akademski sektor. Pametnim upravljanjem instrumentom komunalne naknade te sustavima gradskih poslovnih prostora i gospodarskih zona možemo potaknuti razvoj IT-industrije u Rijeci. Također, i sam Grad može biti naručitelj i korisnik lokalnih IT- proizvoda i usluga, pa samim time poticati istraživanja i razvoj pametnih digitalnih rješenja za bolje funkcioniranje grada te jačati aktivnosti istraživanja i razvoja koje imaju održivi gospodarski potencijal. Ulaganje u otvorenu i visoku tehnologiju koju proizvodi IT- industrija doprinijet će općem razvoju suvremenog društva, kao i osigurati preduvjete razvoja te međunarodnu konkurentnost riječkih inovacija i poduzeća.
Možemo komunalnu naknadu koristiti kao alat za razvoj IT- industrije definiranjem kriterija kojima će se ova djelatnost poticati manjim davanjima. Omogućit ćemo smanjene naknade za najam gradskih poslovnih prostora lokalnim IT- poduzećima u prvim godinama poslovanja te im time osigurati održive uvjete rada i rasta.
Možemo graditi gradsku digitalnu infrastrukturu putem projektnih aktivnosti te lokalnim javnim nabavama ostvariti pozitivne učinke na tehnološke inovacije, kompetencije i kreativnost u lokalnoj sredini. Prilikom razvoja i nabave tehnologija prednost će se davati interoperabilnosti, otvorenim standardima te održivim modelima poslovanja.
Možemo pripremiti kvalitetan institucionalni okvir za razvoj inovacija i novih tehnologija objedinjujući gradske i nacionalne programe potpore. Time će se dalekosežnije doprinijeti stvaranju kvalitetnih i održivih radnih mjesta, kvalitetnih proizvoda i usluga te održive mreže lokalnih poduzeća.
Možemo potaknuti razvoj deficitarnih kadrova u IT- industriji suradnjom gospodarskog i poduzetničkog sektora, organizacija civilnog društva te obrazovnih institucija. Time ćemo utjecati na ostanak IT- radnica i radnika u gradu te doprinijeti decentralizaciji hrvatske IT- industrije.
Možemo poticati sinergiju javnog, privatnog, akademskog i civilnog sektora
Istinski gospodarski razvoj Rijeke nemoguć je bez održive i kontinuirane suradnje gradske uprave, civilnog društva, znanstvene i istraživačke zajednice te gospodarskog i poduzetničkog sektora. Riječkom gospodarstvu nedostaje visokoobrazovanih kadrova u gotovo svim industrijama, a posebice u informatičkim tehnologijama, zdravstvu, farmaciji i strojarstvu. Održivim otvaranjem Sveučilišta prema industriji te preciznim praćenjem potreba moguće je ostvariti puni potencijal riječke akademske, poduzetničke i gospodarske zajednice te omogućiti prijenos znanja i tehnologija. Moramo poticati suradnju riječkih znanstvenika i znanstvenica te realnog sektora u stvaranju kadrova i razvoju inovativnih proizvoda i usluga. Nastojat ćemo privući i zadržati progresivne stručnjake i stručnjakinje u znanstvenoj zajednici, koji će motivirano provoditi istraživačke i razvojne projekte zajedno s gospodarskim i poduzetničkim dionicima. Poticanjem suradnje gradskih, županijskih i sveučilišnih tijela stvorit ćemo inovacijski ekosustav za održivu i digitalnu transformaciju postojećih industrija te za razvoj novih tehnologija.
Možemo poticati i podržavati razmjenu znanja i projektnih prijedloga između akademskog i gospodarskog sektora. Postojeće resurse potrebno je staviti u funkciju, valjano promovirati te osigurati njihovu potpunu i dugoročnu funkcionalnost i pristupačnost.
Možemo strateški planirati gospodarske politike, potrebnu infrastrukturu te gospodarske i poduzetničke zone putem radnih skupina u kojima će ravnopravno sudjelovati javni, privatni, akademski te civilni sektor.
Možemo analizirati potrebe gradskih poduzeća i institucija po pitanju istraživačko-razvojnih projekata, kao i mogućnosti za uvođenje novih tehnologija i sustava.
Možemo poticati suradnički razvoj inovacija procesom otvorenog inoviranja te pružanjem pravne i savjetodavne podrške tijekom cijelog procesa.
Možemo pomoći Sveučilištu da postojeće resurse staviti u funkciju razvoja inovativnih proizvoda i rješenja visoke dodane vrijednosti. Za primjer, možemo potaknuti osnivanje programa za suradnju i zajedničko korištenje znanstveno-istraživačke infrastrukture akademskog i privatnog sektora.
GRAD KOJI SURAĐUJE
Možemo biti grad koji surađuje
Mnoge probleme dijelimo s gradovima diljem svijeta, naše zemlje te bliže okoline. No, ono važnije – jedni od drugih možemo učiti te dijeliti postojeća rješenja. Ne smijemo dopustiti da napredak Rijeke ovisi o individualnim naporima, motivaciji i zatvorenim mrežama komunikacije. Rijeka mora postati grad koji istinski surađuje na svim razinama.
Možemo, na međunarodnoj razini, aktivno raditi na prijenosu znanja i iskustava gradova – prijatelja u sustav Grada Rijeke te stvarati nove odnose s gradovima diljem svijeta. Zajednički definirane ciljeve možemo oblikovati u međunarodne projekte za njihovo ostvarenje te planirati njihovu održivu lokalnu ostavštinu.
Možemo, na nacionalnoj razini, njegovati aktivnu komunikaciju s Vladom i državnim institucijama koja kontinuirano podsjeća na važnost lokalnog te brani interese svih Riječanki i Riječana. Pritom ćemo širiti doseg progresivnih ideja koje želimo implementirati.
Možemo, na županijskoj razini, štititi ravnomjerniji i pravedniji razvoj cijele regije te zajednička javna, društvena i prirodna dobra.
Možemo, na razini Urbane aglomeracije Rijeka, stvarati zajedničke razvojne projekte, jačati svakodnevnu komunikaciju te ostvarivati dijeljene, strateške ciljeve.
Možemo, unutar gradske uprave, uspostaviti ažurnu koordinaciju aktivnosti te svakodnevno dijeliti informacije. Vodeća figura Rijeke, gradski odjeli te stručne službe moraju raditi u sinergiji. Time ćemo ostvarivati učinkovite projektne suradnje između gradskih odjela i doprinijeti iskorjenjivanju neinformiranih odluka.
Možemo surađivati sa Sveučilištem u Rijeci, znajući važnost utjecaja stručnog znanja na stvaranje gradskih politika i oblikovanje grada.
Možemo u civilnom društvu vidjeti ravnopravnog partnera za demokratski, politički i društveni razvoj Rijeke. Također, ono je i korektiv vlasti koji doprinosi razvoju njene transparentnosti i unapređenju sustava upravljanja gradom.
Možemo gradsku upravu otvoriti na svim razinama i pretvoriti ju u servis blizak građanima te suradnju njegovati na razini mjesnih odbora ili još niže, na razini neformalnih kvartovskih inicijativa. Na taj ćemo način stvarati temelje širokog i međusobnog povjerenja.
GRAD KULTURE
Možemo bolje upravljati kulturom
Važan dio riječkog identiteta bogata je i raznolika kultura, što je najbolje pokazala titula Europske prijestolnice kulture. Riječanke i Riječani ovim su projektom dobili novu kulturnu infrastrukturu, a kulturne radnice i radnici bogato iskustvo rada u složenom sustavu, što ih čini značajnim resursom grada. Međutim, unatoč naporima riječke kulturne scene, stari problemi institucionalne kulture nisu iščezli, a pojavili su se i neki novi: programska budućnost novih prostora nedefinirana je i nejasna, financiranje gradskih kulturnih ustanova vratilo se na standardne okvire, a nije jasno hoće li se i na koji način kulturna politika prilagođavati narednom razdoblju. Adekvatan i efikasan javni sustav kulture nužan je instrument i za sprječavanje turistifikacije kulture.
Možemo vratiti Teatro Fenice građanima, čime će se u potpunosti zadovoljiti potreba za kulturnom infrastrukturom, odnosno osloboditi postojeće neadekvatne prostore za druge djelatnosti, a istovremeno će ovaj nepravedno zapušten objekt od povijesne i kulturne važnosti u centru grada napokon dobiti novi život.
Možemo, zajedno s gradskim kulturnim ustanovama, odrediti smjer razvoja institucionalne kulture u sljedećem strateškom razdoblju te tako zajamčiti koordinirani programski rad ustanova i učinkovitiju podršku njihovim potrebama.
Možemo uvesti mehanizme nagrađivanja kvalitete programa kulturnih ustanova, temeljeno na procjeni uspješnosti rada i kvalitete programa ustanova.
Možemo se zalagati da HNK “Ivana pl. Zajca” stekne najmanje isti status kao i HNK- u Zagrebu, odnosno da država pokriva polovicu financiranja kazališta ili da se osnivačka prava prošire na Primorsko-goransku županiju kako bi i ona participirala u financiranju ove jedine nacionalne kuće u ovom dijelu Hrvatske.
Možemo učinkovitije nadzirati poslovanje gradskih kulturnih ustanova te inzistirati na racionalnom i transparentnom raspolaganju financijskim sredstvima i drugim resursima.
Možemo stvoriti uvjete za kvalitetniji, pravedniji i transparentniji rad gradskih kulturnih vijeća i unaprijediti odlučivanje u kulturi.
Možemo donijeti plan korištenja gradskih prostora u kojima se održava kulturna i društvena aktivnost, poput Filodrammatice, Palacha ili prostora mjesnih odbora te ih redovito održavati, osiguravajući korisnicima bolje uvjete za rad te bolje iskustvo za publiku, što uključuje i prilagodbu svih prostora osobama smanjene mobilnosti, tamo gdje je to moguće.
Možemo stvoriti objedinjeni depo za sve gradske kulturne ustanove radi poboljšanja uvjeta za deponiranje, evidentiranje te dijeljenje materijalnih resursa, i za ustanove i za druge potencijalne korisnike.
Možemo uvesti standardiziranu signalizaciju za objekte kulturne baštine i prostore gdje se održava kulturna aktivnost, što uključuje i ekološku rasvjetu važnih objekata, kako bi se naglasilo riječko arhitektonsko naslijeđe.
Možemo stabilizirati kulturni sektor
Nezavisna kulturna scena i kreativni sektor u Rijeci su i prije pandemije i povezane ekonomske krize bili na rubu održivosti. Tijekom oporavka, nužno je osigurati sustavnu podršku kulturnim organizacijama, umjetnicama i umjetnicima, te amaterskoj kulturnoj sceni, kako bismo osnažili riječki kulturni sektor i ubrzali njegov razvoj u desetljeću koje donosi značajne programske investicije Europske unije i drugih fondova. U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i predstavnicima organizacija u kulturi, identificirat ćemo potrebe radnica i radnika u kulturi te kapacitete gradskih kulturnih mreža, a potom i poticati međunarodnu suradnju i promociju riječke nezavisne kulture.
Možemo osigurati bolje uvjete rada nezavisne kulturne scene i umjetnika, s naglaskom na ublažavanje posljedica pandemije i povezane ekonomske nesigurnosti.
Možemo nezavisnoj kulturnoj sceni i umjetnicima pomoći da povećaju svoju mobilnost i vidljivost, kroz pokretanje posebnih programa za poticanje međunarodne suradnje, usavršavanja i koprodukcija.
Možemo reformirati program javnih potreba u kulturi kako bismo zaštitili ona kulturna područja koja imaju smanjen potencijal natjecanja na tržištu, poput književnosti.
Možemo unaprijediti program javnih potreba uvođenjem imperativa praćenja provedbe sufinanciranih programa, što uključuje i kontinuirano prikupljanje podataka. Za stabilnost u umjetničkom djelovanju, možemo u javne potrebe uvesti i višegodišnja sufinanciranja te sufinanciranja umjetničkog istraživanja.
Možemo unaprijediti program javnih potreba u kulturi radi poticanja aktivnog kulturnog djelovanja građanki i građana iz svih dijelova grada, u suradnji s klubovima umirovljenika, studentskim organizacijama i strukovnim udruženjima.
Možemo poticati identitetsko razvijanje gradskih kvartova, ovisno o njihovim kulturološkim specifičnostima, potrebama i mogućnostima, što će rezultirati većom dostupnošću i raznolikošću kulture izvan centra grada.
Možemo aktivno surađivati s tvrtkama u kreativnim i kulturnim industrijama te drugim relevantnim partnerima kako bismo poboljšali uvjete za rad postojećih i olakšali pokretanje novih poslovnih subjekata u ovim industrijama.
Možemo, u suradnji sa Sveučilištem, osnažiti programe studentske prakse u gradskim kulturnim ustanovama te obrtima i tvrtkama u kreativnom sektoru. Možemo poticati i snažniji razvoj studentske kulture.
Možemo u kulturni sektor uvesti inovacije
Kulturna politika koja je definirala proteklo desetljeće ispunila je svoju svrhu. U uvjetima promijenjenih europskih trendova i u našem lokalnom kontekstu, potrebno je donijeti novu kulturnu strategiju koja će biti okosnica kulturne politike za strateško razdoblje narednih sedam godina. Nova kulturna politika mora biti hrabra i progresivna te mora zadovoljiti potrebe građanki i građana za kulturom i umjetnošću kao mjestom susreta različitosti i prostorom dijaloga. Međutim, ona u kulturni sektor mora uvesti i razne inovacije. Neke inovacije pojavile su se kao nasljeđe projekta Rijeka 2020, no ostaje mnogo prostora za napredak.
Možemo podržati programe uključenja osoba s posebnim potrebama u rad gradskih kulturnih ustanova, poticati njihov kreativni doprinos proizvodnji programa te vlastitu umjetničku proizvodnju.
Možemo poticati volontiranje u kulturi, razvijati inovativne participativne i edukacijske programe u suradnji s akademskom zajednicom te poticati programe stručnog usavršavanja za radnice i radnike u kulturi i zainteresirane građanke i građane.
Možemo uvesti inovativne alate u gradsku kulturnu mrežu, poput kulturnih propusnica namijenjenih jednostavnijoj i pristupačnijoj konzumaciji kulture, povezati ih s drugim digitalnim gradskim sustavima te omogućiti i druge pogodnosti, u suradnji s privatnim sektorom.
GRAD KOJI PLANIRA PROSTOR
Možemo štititi javni interes u prostornom planiranju
Rijeka zaslužuje nove prostorne planove. Potreban je zaokret od dosadašnjeg netransparentnog i zastarjelog načina donošenja prostornih planova, koji iz ovog strateški važnog procesa isključuje građanstvo i struku. Također, svjedoci smo gradske uprave koja bezglavo podržava privatnu izgradnju turističke infrastrukture i velikih trgovačkih centara. Umjesto da podrži zakonsku obvezu ozelenjavanja i stvaranja mjesta susreta svih Riječanki i Riječana, Grad dopušta trajnu devastaciju javnog prostora i pomorskog dobra od našeg, zajedničkog interesa – pritom točkasto mijenjajući prostorne planove prema interesima investitora. S druge strane, gradska je javna imovina mahom neiskorištena, nedovoljno i nepravedno korištena ili pak tiho i postepeno privatizirana.
Točkasto planiranje grada mora se zamijeniti strateškim, s ciljem zaštite javnog interesa te održivog razvoja grada, temeljenog na zajednički utvrđenim potrebama i potencijalima. Gradskom imovinom moramo upravljati tako da ona postane zalog za gospodarski, društveno pravedniji i ravnomjerniji razvoj Rijeke. Ukupan prostor grada naše je zajedničko blago koje moramo štititi.
Možemo nadzirati poštivanje građanskih interesa u privatnim projektima te javno – privatnim partnerstvima putem kriterija i zahtjeva kojima od investitora tražimo javne, zelene i komunalne sadržaje.
Možemo izraditi novi Generalni urbanistički plan grada Rijeke, temeljen na podlogama širokog i transdisciplinarnog sudjelovanja javnosti i struke. Možemo sustavno štititi nepromjenjivost ovog dokumenta od strateške važnosti.
Možemo prostornim planovima sagledavati razvoj grada policentrično, odnosno štititi ravnomjernu kvalitetu života u svim dijelovima grada. Detaljnim studijama možemo utvrditi potrebe i potencijale susjedstava, uz široko sudjelovanje javnosti putem mjesnih odbora.
Možemo zaustaviti praksu daljnje privatizacije gradske imovine te izraditi plan upravljanja i strategiju njezina razvoja, vodeći se načelima održivog razvoja i ravnopravnosti.
Možemo pametno upravljati gradskim poslovnim prostorima
Model licitacije poslovnih prostora u gradskom vlasništvu opipljiv je svakodnevni problem. Zapušteni izlozi, koji diljem grada zjape prazni, rezultat su ne uvijek jasnih kriterija dodjele i visokih cijena najma. Dok se organizacije civilnog društva natječu s trgovačkim lancima i privatnim medicinskim ordinacijama, gradski prostori ostaju prazni i neodržavani, a računi hladnog pogona pristižu Gradu. Naša reforma procedura dodjele i korištenja gradskih poslovnih prostora osnažit će lokalnu ekonomiju i društveno korisni rad, a pritom stvoriti dugoročan i održiv priljev sredstava u gradski proračun.
Možemo reformirati model licitacije gradskih poslovnih prostora te stvoriti jasne i transparentnije kriterije natjecanja, s dugoročnim ciljem stavljanja u funkciju svih gradskih poslovnih prostora. Strateškim planiranjem potreba i potencijala pojedinih dijelova grada možemo utjecati na dodatno vrednovanje ispunjenja kriterija poput vrijednosti za lokalnu zajednicu, zelenog poslovanja i društvene održivosti.
Možemo omogućiti smanjene naknade za najam gradskih poslovnih prostora udrugama te time stabilizirati uvjete rada društveno korisnim organizacijama u našem gradu.
Možemo omogućiti smanjene naknade za najam gradskih poslovnih prostora lokalnim poduzetnicima u prvim godinama poslovanja te im time osigurati održive uvjete rada i rasta.
Možemo uvesti inovativan model dodjele praznih gradskih prostora za privremeno korištenje lokalnim obrtnicima, društveno korisnim inicijativama ili u svrhu stvaranja privremenih društvenih prostora susjedstava. Time ćemo oživjeti i održavati poslovne prostore u gradskom vlasništvu te poticati društvenu i ekonomsku aktivaciju lokalne zajednice.
Možemo u potpunosti digitalizirati gradski fond poslovnih prostora te otvoreno i pravovremeno dijeliti sve važne informacije.
Možemo održivo upravljati turističkim kratkoročnim najmom
Neodrživa turistifikacija gradskih središta problem je mnogih europskih gradova, ali i hrvatskih središta poput Dubrovnika i Splita. Stara gradska središta na taj način gube lokalno stanovništvo, cijene nekretnina naglo rastu, a život u vlastitom gradu pretvara se u luksuz. Premda Rijeka danas nije značajno turističko središte, njezin potencijal, ponuda i smještajni kapaciteti u stalnom su porastu. Upravo zato, Rijeka još uvijek može očuvati održiv i kvalitetan život u svome centru.
Možemo pokrenuti županijsku i nacionalnu inicijativu regulacije platformi za kratkoročni turistički najam te postaviti okvire održivog razvoja kratkoročnog najma - primjerice regulacijom broja smještajnih kapaciteta, zaštitom dugoročnih najmoprimaca nauštrb turističkih najmoprimaca te očuvanjem života u centru grada.
GRAD KOJI POVEZUJE
Možemo unaprijediti javni prijevoz
Problem javnog prijevoza u Rijeci je iz niza razloga postao vrlo kompleksan gradski problem: konfiguracija terena, premali broj osposobljenih vozača, veliki troškovi održavanja autobusa, visoka cijena korištenja i nedovoljna atraktivnost, sve to rezultiralo je pak premalim brojem korisnika. Reforma poslovanja javnog gradskog prijevoznika Autotroleja nužan je preduvjet za rješavanje nekih od navedenih razloga ovoga problema, ali to je i snažnija i odlučnija integracija javnog putničkog prometa, kao i konačno rješavanje pitanja novog gradskog autobusnog kolodvora.
Možemo postepeno zamijeniti autobuse na dizelsko gorivo i stlačeni plin električnim autobusima ili autobusima na vodik, u skladu s trendovima, i time spriječiti da Rijeka (poput drugih gradova na periferiji EU-a) postane deponij zastarjelih tehnologija.
Možemo depolitizirati upravljanje Autotrolejom i transparentno uključiti stručan kadar na upravljačke pozicije ove tvrtke, ali i reformirati odnose s onim općinama i gradovima u okolici Rijeke koji koriste usluge ovog javnog prijevoznika.
Možemo bolje povezati gradski autobusni promet s prigradskim prometom, odnosno bolje povezati općine i gradove u okolici Rijeke s Rijekom, planiranjem efikasnijih linija.
Možemo bolje povezati autobusni promet s gradskom željeznicom, alternativnim prometom i pomorskim prometom te postojećim gradskim automobilskim prometom i tako stvoriti pametan i funkcionalan sustav koji će povećati mobilnost korisnika i olakšati im putovanja između udaljenijih dijelova grada te drugih dijelova županije.
Možemo pronaći optimalnu poziciju za novi gradski autobusni kolodvor, ovisno o parametrima realne potrebe, prostornih mogućnosti, prometne povezanosti, cijene i brzine izgradnje.
Možemo snažnije i odlučnije integrirati javni prijevoz u Rijeci s prijevozom privatnim automobilima, što se može postići gradnjom jednostavnih ‘’park&ride’’ terminala izvan centra grada.
Možemo grad prilagoditi pješacima
Lučki i industrijski gradovi poput Rijeke nisu bili građeni za pješake – organizacija prometa uvijek je primarno bila okrenuta robama, automobilima, kamionima. U trenutku kada je Rijeka u ključnoj fazi urbane tranzicije, možemo iskoristiti priliku da više pozornosti usmjerimo k mobilnosti građana, što uključuje bolje upravljanje postojećim površinama za pješake, ali i povećanje pješačkih zona, smanjenje prometa u centru grada, itd. Konačni cilj ovog dijela prometne politike jest stvoriti bolje uvjete za pješake, odnosno povećati mobilnost i sigurnost pješaka, ali i uvesti princip uključivanja građanki i građana u pitanja prometne politike na onim mjestima gdje takve politike direktno utječu na njihovu kvalitetu života.
Možemo uvesti zone niske emisije, odnosno područja ograničenog ili zabranjenog prometa te tako smanjiti niz negativnih efekata na ekologiju i zdravlje.
Možemo pojačati sigurnost pješaka na raznim lokacijama u gradu izmještanjem nesigurnih pješačkih prijelaza, boljim označavanjem postojećih pješačkih prijelaza, postavljanjem dodatnih barijera za sprječavanje utrčavanja djece na cestu i sličnim rješenjima.
Možemo olakšati kretanje pješaka po nogostupima postavljanjem dodatnih barijera za parkiranje automobila na nogostupima te prilagođavanjem nogostupa za kretanje roditelja s dječjim kolicima i osoba s posebnim potrebama.
Možemo zabraniti prometovanje osobnim vozilima u ulicama užeg centra grada, tamo gdje takva zabrana ne smanjuje kvalitetu života stanarki i stanara tih ulica, poput Ciottine ulice, te tako povećati količinu površina za pješake.
Možemo ograničiti prometovanje određenim ulicama, u skladu s planovima razvoja kvartova te u partnerstvu s mjesnim odborima i građanstvom.
Možemo poticati korištenje alternativnih oblika prijevoza
U svjetskim gradovima sve je češća prisutnost alternativnih oblika prijevoza, a u nekim dijelovima Europe oni su već odavno norma. U Rijeci je uvijek postojala potreba za takvim prijevozima, ali tek su se odnedavno počeli stvarati uvjeti za njihovo uvođenje u svakodnevni život Riječanki i Riječana. Rijeka zaslužuje bicikle, romobile, žičare i druge održive oblike prijevoza, kako bi se kvaliteta života građana u centru grada povećala, a promet automobilima rasteretio.
Možemo urediti posebne trake za prometovanje bicikala, u onim dijelovima grada gdje je to zbog konfiguracije terena moguće i gdje ima smisla s obzirom na potrebe građana, uz minimalan utjecaj na postojeći promet, kako bi se povećala sigurnost biciklistkinja i biciklista, ali i ostalih sudionika u prometu.
Možemo izgraditi više terminala za najam komunalnih običnih i električnih bicikala, na ključnim mjestima u centru i izvan centra grada, kao i povezati ih s terminalima u gradovima i općinama riječkog prstena, u skladu s ostalim elementima naše prometne politike.
Možemo pokrenuti program subvencioniranja nabavke električnih bicikala, kako bismo što većem broju građana omogućili prometovanje na ovaj način i time rasteretili gradske prometnice od automobila.
Možemo omogućiti uvjete za stvaranje dodatne ponude električnih romobila, bez dodatnog ometanja pješačkog prometa, a taj oblik alternativnog prijevoza povezati u sustav javnog prijevoza u Rijeci.
Možemo prioritizirati i poticati projekt izgradnje žičare sa Školjića prema Trsatu, odnosno izgradnje javnih liftova na trasama poput one između Školjića i Kozale ili drugih naseljenih dijelova na konfiguracijski nepovoljnim terenima.
Možemo bolje urediti infrastrukturu za prometovanje automobila
Stanje gradskih prometnica u pojedinim dijelovima grada naprosto je katastrofalno – asfalt je pun zakrpa, prisutan je velik broj neravnina, horizontalne oznake su pogrešno ili loše iscrtane, a raskrižja nesigurna. Kretanje po centru grada često je zbunjujuće ne samo za goste i turiste, već i za građane, što je rezultat loše ili zastarjele signalizacije. Također, kronični je nedostatak parkirnih mjesta pa vozačice i vozači automobile ostavljaju na nogostupima ili na samim prometnicama. Sve to utječe na sigurnost vozača i pješaka, promet javnog prijevoza, ali i na sve veće troškove održavanja automobila.
Možemo bolje i jasnije označiti gradsku horizontalnu signalizaciju i signalizaciju uz prometnice, koja je u trenutnom stanju neadekvatna, zbunjujuća i smanjuje sigurnost u prometu.
Možemo hitno sanirati problematične prometnice u gradu te ih pritom prilagoditi našoj sveobuhvatnoj prometnoj politici s posebnim naglaskom na dostupnost svim vrstama sudionika prometu. Time ćemo ostvariti znatna ušteda, i za grad i za građane.
Možemo urediti kritična raskrižja na području grada, što uključuje i uvođenje dodatnih kružnih tokova tamo gdje je to moguće, kako bi se povećala sigurnost u prometu i smanjile gužve na raskrižjima.
Možemo izgraditi više javnih parkirališta i garaža tamo gdje je to potrebno, a odluke o tome donijeti u suradnji s mjesnim odborima,građankama i građanima.