Naslovna slika za Izlazimo i na izbore za Županijsku skupštinu Primorsko-goranske županije!
26. 04. 2021.

Izlazimo i na izbore za Županijsku skupštinu Primorsko-goranske županije!

Možemo! Rijeka, te naši nacionali koalicijski partneri Nova ljevica i Zelena alternativa – ORaH, izlaze na izbore za Županijsku skupštinu Primorsko-goranske županije, najavili su u ponedjeljak ispred Možemo! Rijeka kandidat za gradonačelnika Rijeke Nebojša Zelič i nositelj liste za Županijsku skupštinu Orjen Petković.

Teme kojima se primarno planiraju baviti su Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, šume Gorskog kotara, Zračna luka Rijeka, infrastrukture srednjih škola, skrb za starije, kultura, te niz mjera suradnje putem Urbane aglomeracije Rijeka. Sve one zahtijevaju objedinjeni pristup, s razine Županije, što je i razlogom za izlazak na izbore za Županijsku skupštinu.

“Rijeka je snažno povezana s cijelom županijom, a zelene i razvijene Rijeke nema bez zelenog i razvijenog područja koje gravitira Rijeci. Mi u Možemo! razvoj ne gledamo samo kroz brojke i stanje proračuna već kroz kvalitetu života građanki i građana naše županije. Mnoge politike mogu se razvijati samo u sinergiji sa županijom: gospodarenje otpadom, obrazovanje, zdravstvo, zelena javna nabava, poticanje društvenog poduzetništva i zadrugarstva te privrede općenito, ali i očuvanje Rječine”, kazao je Nebojša Zelič te kao nositelja liste predstavio člana Inicijativnog odbora Možemo! Rijeka Orjena Petkovića.

“U ovom nepredvidivom vremenu pandemije želimo postaviti temelje održivijem i otpornijem društvu, na lokalnoj i regionalnoj razini. Mi možemo biti vaš glas i vaši predstavnici za izgradnju održivije i pravednije budućnosti u Gorskom kotaru, na otocima, Liburniji, Kvarneru. No svim tim dijelovima naše županije zajednički je niz problema kojima moramo pristupiti sustavno”, uvodno je kazao Orjen Petković te proveo kroz glavne točke županijskog programa.

Prva je među njima Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina – postrojenje koje je Županija zajedno s partnerima osnovala i izgradila, da bi joj on s vremenom postao ogroman uteg. “Nažalost, rješenje nije jednostavno ni jeftino. Prikupili smo niz stručnih i utemeljenih prijedloga kojima se trenutna situacija može poboljšati, pri čemu je sama tehnologija čak i manji problem od gubitka povjerenja u sustav prikupljanja i obrade otpada na županijskoj razini. No, transparentnim odlukama i postupcima u sustavu gospodarenja otpadom možemo povratiti povjerenje građanki i građana Županije, i od problema stvoriti potencijal za zeleni razvoj i nova radna mjesta, po uzoru na zemlje srednje Europe” kazao je Petković.

“Možemo, u suradnji s Hrvatskim šumama i lokalnom samoupravom, dugoročnim planiranjem i trenutnim djelovanjem poboljšati stanje šuma u Gorskom kotaru. Nebriga vlasnika – među kojima i države – o šumskom dobru dovela je do propadanja dijela drvene mase kao i do pada isplativosti krčenja. Svjesni smo da neki od problema šuma nisu u izravnoj ingerenciji Županije, ali smatramo da Županija može povezati dionike i ubrzati rješavanje ovih problema. Šuma, i to kvalitetna šuma, oduvijek je bila osnova života u Gorskom kotaru, a to može biti i danas, i u klasičnom drvoprerađivačkom smislu, i kao potencijal kojim se u ovaj dio Županije (koji rapidno stari) mogu privući novi stanovnici. U Gorskom kotaru također ćemo se zalagati i za osiguranje sredstava za kvalitetnije povezivanje čabarskog kraja s ostatkom županije”, najavio je Petković.

Navodi i da Možemo! želi probuditi Zračnu luku Rijeka u kojoj Županija ima udjel, jer smatraju da je neaktivna javna imovina materijalni teret društva, ali i izvor frustracija za građanke i građane.

U cilju poboljšanja uvjeta u kojima se formira budućnost, zgrade srednjih škola, većina kojih je građena prije donošenja osnovnih protupotresnih mjera, u suradnji s lokalnim tvrtkama i fakultetima moguće je statički učvrstiti. “Svjesni smo da je izgradnja novih zgrada u ovom trenutku nemoguća, ali jeftinijim bi se zahvatima postojeće zgrade mogle učiniti sigurnijima za učenike i radnike. Isto vrijedi i za osnovne škole osnivač kojih je Županija. Također, Građanski odgoj i obrazovanje možemo uvesti u sve škole kojima je Županija osnivač, jer društvo treba aktivne i svjesne mlade građane.

Što se pak tiče starijih i nemoćnih osoba, možemo izgraditi javne županijske domove za starije koji neće biti prepušteni tržištu, a slijedom toga, kao što praksa pokazuje, često i neadekvatno kontrolirane kvalitete usluge.

Možemo se založiti da Županija preuzme dio financiranja Hrvatskog narodnog kazališta “Ivana pl. Zajca” i olakša pristup kulturnom sadržaju svim građankama i građanima Županije prijevozom na predstave i ostala kulturna događanja. Također je potrebno i promicati kulturu u manjim mjestima, uređenjem kulturnih domova i prostora za kulturni razvoj.

Na području Urbane aglomeracije Rijeka pomake možemo učiniti na više polja. Možemo poboljšati sustave odvodnje i obrade otpadnih voda te sufinancirati investicije u sunčevu energiju i u novu generaciju vjetroturbina.

Pažljivim gospodarenjem resursima i u suradnji s Hrvatskim željeznicama možemo znatno poboljšati javni prijevoz odnosno uvesti ili unaprijediti alternativne vrste prijevoza koji će koristiti cijeloj Županiji.

Možemo sufinancirati međuotočne županijske brodske linije, prije svega za Lošinj i Rab.

Možemo rad županijskih lučkih uprave učiniti transparentnim i staviti ga u službu građana. Prihodi županijskih lučkih uprava prihodi su Županije i mogu se koristiti za dodatno poboljšanje stanja luka kao i za približavanje mora svim građanima županije i izvan ljetne sezone. Možemo u Rijeci formirati tijelo koje će upravljati obalom na način na koji to čine županijske lučke uprave u ostalim jedinicama lokalne samouprave.

Konačno, možemo sačuvati ono što je ostalo od toka Rječine, te ponuditi alternative izgradnji druge akumulacije koja bi tok bespovratno uništila.

Sva ova, i druga pitanja, zahtijevaju da se njima sustavno bavi sa županijske razine, što ovom kandidaturom najavljujemo”, kazao je Orjen Petković.

Orjen Petković doktor je kemijskih znanosti. Radio je u Hrvatskoj i inozemstvu; u industriji, kao asistent na Medicinskom fakultetu te kao profesor kemije u srednjoj školi (što i sad radi). Profesionalno se bavio analitičkom kemijom okoliša te ponašanjem organskih zagađivala u raznim sustavima. Član je više stručnih radnih skupina i društava koja se bave unapređenjem statusa kemije kao znanosti i struke. Kao stipendist francuske vlade dio doktorskog istraživanja proveo je pri École supérieure de physique et de chimie industrielles – Sorbonne.