Naslovna slika za Dio Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Rijeka pretvoren u COVID centar; neprihvatljivo je da alternativa za korisnike Zavoda nije osigurana!
21. 09. 2021.

Dio Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Rijeka pretvoren u COVID centar; neprihvatljivo je da alternativa za korisnike Zavoda nije osigurana!

U prošlom tjednu na KBC-u Rijeka ponovno je zatvoren dio Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju u kojem se provode dnevni grupni terapijski programi, i pretvoren je u COVID centar. Alternativnog prostora za korisnike ovih terapijskih programa nema, a saznajemo i da su dvije psihijatrice pritom ostale bez ureda.

Iako izražavamo zabrinutost što je ponovno potrebno pronalaziti prostore za COVID centar, apeliramo da je u ovom periodu, u kojem su mnoga pa i neka nacionalna psihološka istraživanja (pr. Jokić-Begić i sur, 2020.; Grad Zagreb i Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, 2021.) nedvojbeno dokazala da se zbog utjecaja pandemije povećao broj mladih koji pate od anksiozno-depresivnih poremećaja, potrebno čim prije pronaći sustavno rješenje za ovu i slične situacije.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, poremećaji mentalnog zdravlja čine značajan udio u bolestima u adolescenciji i vodeći su uzrok ozljeda mladih. Polovica svih poremećaja mentalnog zdravlja počinje prije 14. godine, a samoubojstvo je jedno od tri vodeća uzroka smrtnosti kod starijih adolescenata. Istraživanje Europskog Foruma o utjecaju pandemije COVID-19 na adolescente pokazalo je da je mentalno zdravlje adolescenata u Europskoj uniji značajno lošije nego prije pandemije. Dapače, rezultati ukazuju na to da će se posljedice osjećati još godinama, što može negativno utjecati na njihov razvoj, kao i obrazovne ishode i kasnije zaposlenje.

Iz svih ovih razloga zatvaranje dnevne bolnice, bez osiguravanja alternativnog oblika terapijskih programa,  smatramo ishitrenim i neopravdanim. Upozoravamo i da u Hrvatskoj još uvijek nedostaju dva ključna strateška dokumenta: Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja i Nacionalni program za mlade. Vladu stoga pozivamo da ubrza procese za njihovo donošenje te da provede i sljedeće korake, koje preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija: deinstitucionalizaciju zaštite mentalnog zdravlja, integraciju mentalnog zdravlja u opću zdravstvenu zaštitu te razvoj usluga mentalnog zdravlja u zajednici.

Apeliramo da se što prije pronađu rješenja koja će osigurati nastavak pružanja usluga korisnicima dnevne bolnice Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju te mjesto za rad zdravstvenog osoblja izmještenog sa Zavoda. Također tražimo i provedbu Državnog pedagoškog standarda, kako bi se u školama osigurao dostatan broj stručnih suradnika_ica usmjerenih na pružanje podrške učenicima_icama te razvoj modela prigodne, pojačane podrške mentalnom zdravlju adolescenata i mladih uz konzultaciju s relevantnim stručnjacima i stručnjakinjama.

Pravovremena, dostupna, kvalitetna i sveobuhvatna podrška mentalnom zdravlju treba biti pravilo, a ne privilegija. Krajnje je vrijeme da se mentalno zdravlje svih, a posebice djece i mladih, počne shvaćati jednako ozbiljno kao i svi drugi javnozdravstveni problemi, jer ono predstavlja direktan utjecaj na dobrobit naših (naj)mlađih!